Toleafoa Tautulu Robeck (vaega 1)

O le tasi ia auala sa televave ai suiga ma le faia o galuega faatino i totonu o soo se matagaluega ma pisinisi i totonu o le atunuu.

O le isi foi mafuaaga, ona o fesootaiga a le ofisa o tupe ma isi matagaluega a le malo e faaaogāina ai le agavaa ma poto faapitoa ina ia ogatasi atoa ai ma le faafeiloaia o manaoga taitasi i le va o matagaluega, atoa ai foi ma tagata galulue.

O le fefaasoaina o agavaa ma atamai o le isi foi lea sini ma le faamoemoe o a‘oa‘oga faavaitaimi sa faia i Samoa.

E lē gata i a‘oa‘oga i le poto salalau e pei ona silafia, peitai e tele foi isi mau a‘oa‘oga sa auai le tamalii.

O le taimi sa tofia ai e avea ma faauluuluga poo le Peresitene o le taaloga soka i Samoa, o le isi foi lea taimi sa tele ai isi mau a‘oa‘oga e ese mai i ona agavaa sa a‘oa‘oina ai i galuega.

Sa faia foi isi a‘oa‘oga ina o avea ma Peresitene o le taaloga o le Hockey i le atunuu.

A o le isi vaega tele lava foi o le tulaga tau a‘oa‘oina, sa maua i totonu o le isi foi vaega o lana tautua ma lona soifua galue i le itu tau taaloga.

Peitai na ta‘ua e Toleafoa, o le taimi nei ua toe foi e tautua lona nuu e ala i tofiga ua tauaveina i lenei vaitaimi, ma ua ia toe a‘oa‘oina ai foi le anoano o isi vaega tāua sa misi i lona soifua tautua i totonu o nuu ma afioaga.

O le soifuaga faamatai, faatausi nuu, tausi aiga, o nisi ia o a‘oa‘oga tāua e pei ona ta‘ua e Toleafoa. Ua mafai ona faaaogāina nisi o a‘oa‘oga o le poto salalau ma agavaa e tele sa ia faataunuuina i taimi ua alu, e fai ma faataitaiga lelei mo le soifua a‘oa‘oina i totonu o faiga nuu, ma le fale o matai.

Toe tuli tatao mai i le vaiaso fou le vaega lona lua, e lē gata i le soifua galue ma galuega, aemaise ai o le tele o isi tulaga aloaia ma le tāua sa ausia i taimi o lenei auauna. Masalo ua e silafia Samoa, i lau faafofoga i talafeaveai, peitai o le a auiliili atu i le vaiaso fou.

Manuia tele lenei vaiaso