Na oo le talosaga a faauluuluga o Ekalesia ma le silia i le 1000 sui o le atunuu?

Sa fesiligia e le sui faipule o Gagaifomauga Numera 3 ia Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt le talosaga tusia (petition) sa sainia e taitai o Ekalesia faapea nisi o le atunuu sa tuuina atu mo le teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota. O le autu o le Talosaga Tusitusia a faauluuluga o Ekalesia, o loo teena ai le aveesea o monotaga faalelotu mai agavaa o ē o fia tauva i faigapalota.

O le teuteuga o le Tulafono, e aveeseina ai le upu, ‘poo le faalelotu’ mai le lisi o aiaiga o se matai o loo fia tauva i le faigapalota.

A’o lei pasia teuteuga i le vaiaso ua mavae, sa faapea mai le faamatalaina o le monotaga i totonu o le tulafono ‘O se tautua faifaipea a se tagata e faatinoina lea i galuega masani i le aganuu poo le faalelotu, mea e tutupu ma ni tulaga uma e masani ona faamuamua i totonu o se nuu.’

Sa faatatau le fesili a Laauli i le Taitaifono a le Komiti Faapalemene sa iloiloina teuteuga o le Tulafono, le afioga ia Nafo’itoa Talaimanu Keti. “Pau lea o le tulaga lau afioga i le taitaifono, o le ā le mea ua lē aumaia ai le petition lea o loo saini ai taitai o Ekalesia, le Afioga i le Akiepikopo, Faaao o le EFKS, Faaao o le Metotisi, na tuuina atu i auala aloaia e momoli mai i le maota, ma finagalo e ova atu i le 1000 tagata. 

Afai ua teena le latou ripoti ona fai lea i tulaga e talafeagai ai, ae o le teena lea i fafo i o, o finagalo o le atunuu, e maitau atu ua lē faatāua finagalo o le atunuu.”

O le tali mai a le Fofoga Fetalai o mataupu faapea e lē avatua i le fono a le Palemene mataupu ia e auala atu i le komiti ma ua mae’a faia foi i ai iloiloga a le komiti ma tuuina mai ai la latou faaiuga o loo i le Vaega 5.1 o le tulafono lea e aumai ai agavaa o sui tauva. Sa ia faailoa le ese o faamatalaga e fai, ese le faatinoga ona o lea e lei leva atu nei ona faalauiloa Samoa e Faavae i le Atua ae o lea ua aveese mai le faalelotu ma le tulafono sa teuteuina.

O loo tuufesilisili pe na iai mo’i se talosaga na tuuina mai e faauluuluga o Ekalesia pe leai, ae pe afai foi na iai pe sa oo i le Komiti e pei ona fai mai ai le Fofoga Fetalai o le faagasologa lea o se talosaga tusitusia e ui atu i le Komiti. 

O le isi foi fesili ina ua lagalagā lenei mataupu o ai tonu sui o le atunuu, ma sa tali uma ia fesili ina ua agai mai Papalii Panoa Moala ma Uava ma faataunuu loa se fonotaga ma tusitala o le atunuu i le Aso Faraile na mavae atu nei.

O lea fonotaga na maua ai le talosaga sa tuuina atu e Faauluuluga o Ekalesia atoa ai ma le tulaga e faamaonia ai sa oo lea talosaga i le laulauafono a le Palemene, e ala i le tusi a le Failautusi o le Fono na tuuina mai ia Papalii Panoa Moala e faailoa ai o lea ua teena e le Malo le fautuaga a le Komiti Faapalemene sa gafa ma le suesuega lea na avatu ai le talosaga (petition), peitai, e ui ina teena e le Malo ae ona e tāua tele i le Komiti le tapenaga a Papalii ma nisi o le atunuu faapea foi faifeau, o lea la o le a faaalia ma aofia ai lea talosaga i le vaega o Lipoti a le Komiti lea o le a tuuina atu i le Palemene.

O le ala lea o le tulai o Laauli i lea vaiaso ua tuanai, ona sa maua le tusi lea mai le Failautusi o le Fono ma le manatu o lea o le a faatalanoa ai ii i le taimi e fofoga ai teuteuga o le tulafono lenei i agavaa o sui tauva e ala i le monotaga faalelotu, peitai, e faate’ia tagata uma ona e lei tuuina atu lea ripoti, fesili atu i le Taitaifono o le Komiti ae tali mai e lei oo atu se talosaga.

E foliga mai o le Failautusi o le Fono le Afioga ia Tiatia Graeme Tualaulelei le tagata lea ua utia ai nei i le mataupu lea, ona o lea ua mae’a ona ia tusi mai i ē na talosaga, ae o lea ua fesiligia atu lea talosaga ina ua tauaofia le Palemene ae ua leiloa poo ai e sa’o lana tali.

O loo faailoa le aafiaga o le afioga i le alii faipule i lenei mataupu e faapea, o soo se talosaga e fia ave i totonu e teena ai se tulafono e tatau ona iai se faipule na te tuuina atu i le laulauafono a le Palemene. 

Na saunoa Papalii Panoa Moala e faapea, o lo la iloa ai ma Uava o le teuteuga lea na manatu ai e fai se talosaga (petition) e teena ai, i lo laua lagona e matua lē tatau lava ona aveesea le tautua i lotu o se tasi o tulaga tupito i le soifuaga o le tagata Samoa. 

E lē gata foi i lea o lea ua ogatasi lava le aganuu ma le soifuaga faaleagaga, ua faaipoipo ai le lotu ma la tatou aganuu. “A fai saofai e faapaia e le faifeau matai, a fai se sauniga faaleaganuu e aami le faifeau e faia le lotu. 

O le isi itu e lelei la pe ana faapea o faifeau e lē mafai ona palota, ona agavaa ai lea o le faamatalaga a le Alii Palemia e tuu ese polokiki ma mea faalelotu ae leaga o Faifeau o isi foi tagata palota.”

Sa o la manatua loa pei a o lenei teuteuga e aafia ai ekalesia, na mafua ai ona la savalia faifeau ma aumai ai loa le talosaga lea. Ona ua na’o laua na faia le galuega o le agai i afioaga i o tatou tagata i o latou finagalo, na maua ai na’o le silia i le 1,000 tagata sa tuuina mai o latou finagalo o loo faaoo i lea talosaga. 

Ua maua le talosaga, ae ua fiu e saili se faipule na te aveina i totonu e tele ina mumusu, o le auala na latou fetaui ai ma le alii faipule ia Laauli, ma talosaga loa i ai ma ia talia loa ma faapea mai e avatu na te aveina i totonu.

E ui i lea na faaali manino e Papalii ua pasi le tulafono, e lē toe iai se mea e mafai i ai, ai se’i vaganā ai se faamasinoga e faato’ai i ai se mataupu e faatatau lava i le teuteuga lea ona faaono iai lea o se tulaga e toe tagofia ai. Sa fesiligia le tulaga na teuteu ai lenei tulafono i le afioga i le Komesina o Faigapalota ma ia faapea mai ai, e lei iai lava se faalelotu sa iai i le tulafono, faatoa tuuina i ai i le 2015 i teuteuga foi o lea lava tulafono o agavaa e tauva ai sui tauva o le palota. 

O se tulaga ua lautele ai nei mafaufauga ma tuufesili pea pe o le mea ea o le monotaga lava ia e aofia uma ai mea nei faalenuu ma le lotu, auā o lea sa lei iai i le amataga, peitai, sa faatino pea le faalelotu i la aso e sui tauva, e amanaia foi e tagata palota se sui e momo’e i lo latou itumalo e tautua i le nuu ma le ekalesia. 

Ona tulai mai loa lea o le fesili faamata a aveese pe tuu pea, e faaono suia ai le lagolago a tagata i se sui tauva mo so latou itumalo? 

Ae mo le Malo lava ia ma le ofisa o Faigapalota, e lē o mamafa pe tautua se sui i le lotu pe leai o lea ua aveesea mai upu e tolu mai lea tulafono, mai le tele o agavaa o loo iai pea.