Toleafoa Tautulu Robeck (vaega 1)

Soifua A‘oa‘oina

Sa amata a‘oa‘oina lava i le aoga maualalo i Tafitoala i Safata lava, (Tafitoala Primary School). Na faaiu tausaga o a‘oa‘oga maualalo i le aoga a Apia, poo le Apia Primary School, ina ua fai se suiga i fuafuaga a mātua ma le aiga i lena vaitaimi, ma saili manuia ai i le tuua o Fausaga ae agai ane loa i Apia.

O le tausaga e 1962 sa ta‘ua e Toleafoa sa malaga ane ai ma nonofo i Apia mo le faaauauina o a‘oa‘oga.

Na sosoo le Apia Primary ma le aoga a Leifiifi Intermediate i Apia lava. Na mae‘a tausaga faatulagaina i Leifiifi pei lava ona masani ai.

O suega sa faataunuuina mo le isi sitepu, sa faamanuiaina ai loa mo le Kolisi o Sama (Samoa College).

O le faamoemoe lava lea sa naunau i ai mātua i lea vaitaimi, ina ia lē gata le lelei o a‘oa‘oga e agai i ai, a ia sili ai ona manuia le lumanai mo le fanau.

E iai se vaitaimi sa faaauauina ai a‘oa‘oga i fafo ona o le manaoga sa manaomia ai le silafia mo le faalauteleina o le tomai mo le galuega. O le ala lea sa tofia ai ma faataunuuina nisi vaega o a‘oa‘oga mo le galuega i le atu Asia ma Ausetalia.

Ausetalia

O le tausaga e 1976 agai le 1977 sa auina ai e le malo o Samoa, mo se a‘oa‘oga faapitoa i Ausetalia. O le vaitaimi lava a o galue i le ofisa o tupe a Samoa, lea sa maua ai ma le avanoa e faaauauina ai lea a‘oa‘oga, mo le saga faalauteleina pea o le tomai mo le alulau i luma o le galuega i totonu o le atunuu.

O se fesoasoani sa ta‘ua e Toleafoa sa matuā faamanuiaina ai lona tagata, ae sili ai ona penefiti ai ma le matagluega a le malo ma le atunuu, talu ai lava lea fuafuaga talafeagai sa faia e le malo.

Filipaina

O se isi avanoa sa filifilia ai e tau ala ane i le Fale Tupe o Atinae a le atunuu, (Samoa Development Bank) i fesootaiga lava ma galuega faagasolo a le ofisa o Tupe. Sa autū lea a‘oa‘oga faapitoa i Filipaina i mataupu tau i le puleaina o galuega, ma le tulaga i poloketi fou ma sailiiliga fou mo le atinaeina lava o totonu o le galuega.

E lē gata i lea, ae sa ta‘ua foi, o se avanoa maualuga ua mafai ai ona faataunuuina lea foi tulaga, ona sa vaai mamao le malo mo le manuia i le lumanai.

O le tausga e 1978 lea sa a‘oa‘oina ai i Filipaina, ma o se agavaa mo le faatumauina o Poloketi Fou, ma le asiasia poo le suesueina atili o auala e faagasolo ai galuega i le tulaga o pulega ma le vaaia o galuega.

Saunoa Toleafoa e matuā tele foi ma tamaoaiga lea a‘oa‘oga mo ia, ae o le mea lava e tasi, o le penefiti ai o le malo ma ana galuega mo le lumanai, lea ua tagai iai i lenei vaitaimi i le fua o ia polokalame aoga.

Iunivesite i Fiti, (USP)

O le 1979 i le 1980, na toe auina ai foi i Fiti i le Iunivesite a le Pasefika poo le USP. O le tulaga o le fuafuaina tatau o tupe ma lona faaaogāina, atoa ai ma le silafia atili i le tulaga tau seleni, lea sa faamoemoe i ai le a‘oa‘oga i Fiti (Budgeting and Finance). Talu ai o le Matagaluega o Tupe a le malo lea sa galue ai, o le mafuaaga foi lea sa mafua ai ona toe auina e le malo i Fiti.

E lē gata i lea, a o le taimi foi lea sa siitia ai lona tulaga i totonu o le matagluega, sa alagatatau ai ona faia ia suiga tetele ma le toe tapa o isi a‘oa‘oga.

O le tulaga o suiga o matata ma galuega a Toleafoa o le a mafai ona e faitau i ai i le lipoti mulimuli, i le taimi o le a faailoa ai ana galuega sa fai.

A‘oa‘oga Faavitaimi ma A‘oa‘oga Pupuu

E tele ma anoanoai isi mau a‘oa‘oga sa faataunuuina e Toleafoa i totonu lava o Samoa. O ia aoaoga e tai masina, e tai lua vaiaso, a o isi lava foi e tasi le vaiaso e faataunuuina ai.

O le autū ma le pogai o ia faiga faavaitaimi, o le manaomia lava lea ona faaopoopoina ma taulai pea i fesuiaiga ma le gasologa o le lalolagi ma le talutalufou aemaise lava le faaaogāina o le atamai faaonaponei.