Pa’ū maualalo tupe maua mai tagata asiasi mai, ma tupe lafo mai i Samoa

Ua faamauina i faamaumauga a le faletupe totonu a Samoa, le pa’ū maualalo o tupe maua mai i malo asiasi mai i le atunuu ma tupe e maua mai i tupe e lafo mai e aiga o loo aumau i atunuu i fafo. 

O le pa’ū e pei ona faamauina e mafua mai ona o aafiaga ole faama’i o le Corona Virus ma le misela.

I le vaega o Tulisi na faamau ai e le Faletupe Tutotonu le pa’ū mai i le 7000 tupe maua i tagata asiasi mai i fafo i le masina o Mati i le na o le 4000 tala i le masina lava lea e tasi. E matuā telē le eseesega pe a faatusa i le masina o Mati i le tausaga ua mavae.

O se pa’ū ua faaalia e le peresetene o Faletalimalo i Samoa, ua matuā maualalo lava, ma o foliga ia ua matuā leaga lava le atina’e o tagata Tulisi talu ona aafia Samoa i faama’i. E lei iai foi ni foliga tau ataata lelei i le atina’e o Tulisi, na tulai mai ia Fepuali.

“Na amata ona pa’ū mai ia Fepuali, ma a tatou mafaufau i ai lea sa iai le misela, sosoo mai ma le Coronavirus ua atili ai,” o le saunoaga lea a le afioga Tupai Saleimoa Vaai

“O le vaaiga aotele lava latou ia i faamaumauga, e 21 miliona tala tupe na mafai ona tuufaatasi mai i tagata asiasi mai lava ia i Samoa mo le masina lenei o Mati i le tausaga ua mavae, le tausaga la lenei ua pa’ū maualalo i le 12.6 miliona tala.”

A faatusa la ia Fepuali o le tausaga lava lenei e 8.2 miliona tala ua faaitiitia ai tupe maua, “o se pa’ū ua faaalia ai le popolega o le peresetene, ona o Samoa, o tagata tafafao mai fafo lea ua tele ina faamoemoe i ai lona tamaoaiga.”

O le vaega o tupe maua mai i tupe lafo mai i aiga ma fanau i atunuu i fafo mo le masina faamauina o Mati, ua pa’ū maualalo mai i le 46.3 miliona tala tupe maua i le 2019, faatusa lea ia Mati o le tausaga lenei e 8.3 miiona tala.

Sa fesiligia Tupai, pe sili ai loa le toe foi o tagata e unai faatoaga, na faalagolago i ai Samoa, i le amataga a’o lei malosi mai le Tulisi, ae na ia faaalia o le mea e tatau ona fai, peitai o lona uiga, e fai si umi e toe uunai faatoaga, aemaise o le tau sailia o maketi i fafo, e ao ona faalagolago i ai.

Saunoa foi Tupai e umi se taimi e toe unai ai le vaega o tagata tafafao maimoa mai fafo, aemaise e lē iloa se taimi e toe tatala (full open) ai ala vaalele, ma toe taumafai e toe faafoi i le mea sa iai.

“O le tele a o faletalimalo ua vāea tagata faigaluega, o taavale rent ua na’o le tutū o taavale ua leai nisi e faaaogāina, a faaaogā foi e ta’i tasi tasi lava.”

“Ia ae o ai ea o le a tuua’ia?” “Pau a le tulaga lea e taumafai i ai, o le unaia lea o tagata Samoa lava ia e taumafai e faaaogā pisinisi i totonu o le atunuu, toe unai tupulaga poo le malosi o le nuu e toe atia’e a tatou faatoaga e pei o faatoaga koko Samoa, ma toe faatau lava i totonu o le atunuu, a faaletonu mai maketi i fafo ae faaaogā i totonu o Samoa.”

I le aotelega o tagata taunuu mai i le atunuu, o Niu Sila ua pa’ū i lalo i le 2,725 i le masina lava o Mati, Ausetalia 1,486 ua pa’ū i ai, Amelika Samoa 855, USA pa’ū i lalo i le 728. O isi atunuu ua pa’ū i lalo o le 611 tagata asiasi mai, Europa ua pa’ū i lalo o le 594. 

Fai mai Tupai e lē iloa poo afea a uma ai nei mea, ae talosia ia se vavega auā e lē gata i pisinisi, ae o nai o tatou aiga o loo faatau meamata ma faatau meaai vela, ma faasavali a latou meaai i le taulaga e maua se tupe e tausi ai aiga.