Pepe Frances Isabella Moore (vaega 2)

Ua see le Sa, o le tatou malo faaaloalogia o lenei vaiaso, ma ua manatu o le a sosoo atu ma faaauau le galu o le afioga ia Pepe Frances Isabella Moore.

Ua e silasila ma faitauina le taumafai ma le soifua a‘oa‘oina i vaega uma sa feagai ai, e lē gata i Samoa, ae faapea foi ma Niu Sila. O nisii o vaega sa ausia e le taumafai a‘oa‘oina e ala i tusipasi ma faailoga sa mauaina i Samoa Niu Sila ma Ausetalia.

O tomai ma agavaa faatinoina aemaise o faailoga sa tauaaoina, sa avea o se ki, a o se faalagolagomaga ma se poumautu sa filifilia ai ma faamoemoeina i lona soifua galue ma galuega sa galue ai i totonu o le malo, e oo lava i ofisa o Minisita o Samoa, ma le ofisa o le Palemia o Samoa lava.

Pepe Frances Isabella Moore

O Faailoga, Matatia ma Tusipasi sa ausia ma tauaaoina i le taimi o a‘oa‘oga. O le a faatulaga atu lava i le gagana Peretania nisi o faailoga ona o le faigata ona taumafai mo le tatou gagana Samoa.

E faamalulu atu ai i nisi o tamā ma tina matutua, ona o lau faitau ma lau silasila i vaega o loo lisiina i lalo.

1953:  Proficiency Certificate in Greggs Shorthand, Theory and Typing

1955:  NZ Junior Chamber of Commerce Diploma

Shorthand         Honour (80wpm)

Handwriting    Honours

English             Pass

Typing              Pass

Office Practice  Pass

1955:  National Business College of Australia Diploma

Bookkeeping   Pass (90%)

Typewriting     Pass (98%)

1955:  NZ Junior Public Service Certificate

Shorthand        Pass (80wpm)

Typewriting    Pass (30wpm)

English            Pass

1957:  NZ Senior Chamber of Commerce Diploma

Typewriting    Pass

1958:  NZ Senior Public Service Certificate

Shorthand      Pass (110wpm)

Typewriting   Pass (40wpm)

English (School-C)  Pass

1985:  Word processing  Pass (94%)

1990:  Office Management Diploma

Office Methods and Equipment (Part 1 & 2)

Office Methods and Equipment (Part 2)

Communication in Management

Precise Writing

Business Letter Writing (Part 1 & 2)

Practical Sales Management

Introduction to Advertising

– Marketing

– Consumer Protection in New Zealand.

– Office Organization and Management (Part 1 & 2)

– Organization and Methods (Part 1 & 2)

– Managing People

– Office, Administration & Informational System (Part 1 – Part 5)

E lē gata i faailoga ma faaiuga o tausinioga sa ausia e le afioga ia Pepe, ae sa tele foi ni vaega ma laasaga o lona soifuaga a o avea ma tamaitai talavou sa fiafia i ai, ma avea ai ma tamaitai filifilia pe autū foi i ai polokalame ma tausinioga.

O lea lava faatuatuaga sa tuu i ai e faalapotopotoga, ma tino o taaloga ma fuafuaga eseese, sa avea o ni luitau ma faanaunauga ina ia faagaoioi ai pea, ma fausia fesootaiga ma agavaa faapitoa i soo se matata.

O lana tautinoga o le isi foi lea vaega tele o lona soifua a‘oa‘oina, sa ia aoao mai i tagata sa latou mafuta, ma faifaimea faatasi i soo se tulimanu, ma vaega taitasi o auaunaga, ma tautua sa galulue ai.

Sa ia faamaonia foi le aogā tele, ma le tāua o le galulue faatasi ma milo faatasi ma soo se ituaiga tagata, auā o a‘oa‘oga lava gaoioiga ma mea uma e fai.

O le vaavaai ma maitauina o uiga faatino ma galuega, aemaise o foliga vaaia o tamalii, ma taitai o le atunuu, aemaise foi o tina sa faaao i ai le malo i galuega ma tiute tauave. O nisi sa faauluulu i ai kamupani ma Matagluega, ae sa maua lava fesootaiga lelei ma le mafanafana, ma o se tasi lea o auala mo a‘oa‘oga.

E talitonu le afioga ia Pepe, i le soifuaga faa-Samoa i totonu o aiga sa soifua a‘e ai le tama poo le teine, seia oo lava ina fai le aiga, o isi ia itu aogā ma vaega e lā alofia ai lona tāua tele, ona o a‘oa‘oga e maua mai.

O le malosiaga foi lea o aiga ma le atunuu o Samoa, ona o le tele o a‘oa‘oga ma le finau o tagata i le soifua a‘oa‘oina e faaleleia. E lā na o le atamai e maua i faleaoga ma le potosalalau, ae faapea foi ona tāua le a‘oa‘oina mai totonu o aiga ma afioaga.

O le Ekalesia foi le isi puna o le atamai, o a‘oa‘oga a le Au Failotu i mataupu silisili, atoa ai ma le a‘oa‘oina o le tatalo, o isi foi ia vaega tāua, sa fai ma sao i le olaga a‘oa‘oina o soo se tama ma soo se tamaitai Samoa, ma e lē mafai ona galo pe a oo ina matutua ma avea ma tagata matua.

O le saunoaga a Pepe o le toe faamanatu pea i tupulaga i lenei vaitau, o le aiga e tāua, o mea uma lava foi e agai i ai le olaga ma lenei soifuaga, o a‘oa‘oga mea uma lava.

O le vaiaso fou o le a faamae‘a atu ai, ma faauma vaega o le  soifuaga o le afioga ia Pepe Frances Isabella Moore. O le vaega mulimuli o faamatalaga o le a e faitau ai i le faasologa o Minisita ma Palemia o Samoa, sa auauna ma tautua ai le afioga i le malo faaaloalogia i le taimi nei.