Faatili Ugavau Tamausu Tuileolo Fuaiavailili (vaega 2)

Malo le soifua manuia Samoa, Talofa lava,

O le faaauauina lenei ma o le faaiuina foi lea o faamaumauga ma faamatalaga e uiga i le soifua o le afioga ia Faatili Ugavau Fuaiavailili, e pei ona sa amata atu i le vaiaso talu ai.


Faatili Ugavau Tamausu Tuileolo Fuaiavailili

Taitaifono Samoa Auckland Council,  2010

Taitaifono Fono Faufautua a Samoa i Aukilani, 2010 – 1986

Taitaifono Samoa Faafouina Trust, Otara, 1983

Peresitene, Fesoasoani Magele Central Ekalesia Katoliko, 1979 – 1977

Peresitene, Fesoasoani Papatoetoe Holy Cross, 2008 – 1979

Faiaoga Gagana Samoa AUT (Iunivesite Aukilani)

Faufautua mo tagata Samoa i totonu o Falepuipui (Turangi ma Mt  Eden)

Faufautua mo aiga ma talavou sauāina (Faamasinoga Otahuhu)

O le tausaga e 1974 na tuua ai Samoa ae malaga mai i Niu Sila mo le sailiili matagi ma le lumanai o aiga ma afioaga.

O le tausaga na sosoo ane ai 1975 na toe faaipoipo ai le afioga ia Faatili i le tamaitai o Helen Stowers i Niu Sila.

Galuega ma Tiute

O se tasi o kamupani gaosi oloa i Magele sa amata galue ma faigaluega ai i le taimi muamua na taunuu mai ai.

E pei ona silafia i le amataga sa faailoa manino atu ai, le tulaga tau a‘oa‘oga, aemaise ai o ni faapitoa ma ni faailoga. Peitai o le faaeaina o lenei tamalii i le tele o tofiga ma galuega tāua sa ia faatinoina, ua mafua ai ona oo i ai le tatou itulau, ma faatulagaina sona finagalo.

O se vaega e tatau foi ona tatou amanaia ma faatāuaina, le tulai mai o se tasi e lei ulufale i se a‘oa‘oga, peitai ua faamaealofaina ma faagaganaina, atoa ai ma le faaaogāina o lona soifua e tautua ma auauna ai mo tagata o lona atunuu.

E lē gata i galuega lautele aemaise ai foi o totonu o le galuega ma le ekalesia a le Atua.

O le tausaga e 1977 i le 1979 na tofia ai e le ekalesia e avea ma peresitene o Magele Tutotonu, St Anthony.

O tofiga a le ekalesia o le Fesoasoani, o ona tiute masani, o le vaaia lea ma tausia le aulotu ma aiga taitasi i totonu lava o le ekalesia Katoliko, peitai e iai foi le avanoa e faalautele atu ai nisi auaunaga ma i lea lava tofiga, mo soo se tasi lava e manaomia se fesoasoani.

O le 1977 i le 1983, sa avea ai ma taitaifono o le faalapotopotoga sa faaigoaina o le Samoa Faafouina Trust i Otara.

E lē o mafai ona toe faaauau le tautua ma le auaunaga a lea foi faalapotopotoga i le taimi nei.

Sa avea foi ma Sui Faufautua i le Aoga Amata sa faaigoaina o le Taaga Manu Sina.

O le uluai taimi o lea foi aoga sa faavaeina ma avea ai Faatili ma Sui Faufautua Sinia mo le pulega o le Aoga Amata.

O fesuiaiga o le faatulagaina o polokalame a le Matagluega o Aoga a Niu Sila, sa lē mafai ai ona faaauauina lea foi tautua mo le fanau.

O le 1979 na toe filifilia ai e faaauau pea lona tofiga ma le galuega, mo le ekalesia i Papatoetoe, Holy Cross.

O le tofiga lava o le Peresitene o le Fesoasoani foi lea i le galuega a le Atua sa toe valaauina ai mo Papatoetoe.

O lea vaitaimi e pei ona ta‘ua, e faapea na o le toalima tagata o le aulotu sa iai, a o le taimi nei ua oo atu i le 46 matafale o le ekalesia i Papatoetoe.

O le tausaga e 2008 na faato‘ā mae‘a ma faamuta ai le tofiga ma le galuega Fesoasoani sa tauavea e Faatili talu mai le 1979. E tusa ma le 29 tausaga sa galue ai ma auauna mo le galuega a le Atua i totonu lava o le Holy Cross i Papatoetoe.

O le 1977 na tofia ai e fai ma sui o le Katoliko i totonu o le Fono Faufautua a Samoa i Aukilani.

O le uluai taimi foi lea na ulufale ai ma avea ma sui aloaia o le Fono a Samoa. E faatolu ona filifilia e avea ma Taitaifono o le Fono Faufautua.

O le faamavae ai o le Taitaifono sa iai i lena vaitaimi le faletua ia Agnes Tuisamoa sa tuuina ai le tofiga mo le faamae‘aina o lona taimi sa tatau ona iai.

Sa toe filifilia foi e faaauauina lea lava tofiga ina ua mae‘a le taimi o le afioga ia Levaula Kamu sa fai ma Taitaifono i lena vaitaimi.

O le 1986 na toe papale ai i le tofiga Taitaifono o le Fono Faufautua seia oo mai lava i le tausaga nei.

O le vaitaimi foi o le 1983, sa maua ai le avanoa e galulue faatasi ai ma le ofisa o Faamasinoga i Otahuhu.

O le avanoa sa ofoina ane, o le avea ma Faufautua mo i latou e mafatia ona o sauāga ma le faaoolima.

O le sauāina o fanau ma le sauāina o fafine e a latou tane, o se tasi o faafitauli sa maualuga tele i lea vaitaimi, sa mafua ai ona tāpā le fesoasoani ma ofoina le avanoa mo galuega faufautua.

Na mulimuli ane toe tofia foi e fesoasoani mo tagata Samoa i totonu o Falepuipui i totonu lava o Niu Sila.

O se polokalame sa faatupeina mai e le malo, ae sa mafai ona oo atu ai sui ma taitai o ekalesia, e faia ni galuega fesoasoani mo i latou sa faasalaina ona o solitulafono eseese.

O le falepuipui o tamaiti ma tagata matutua i Turangi, Mt Eden ma le isi nofoaga i Aukilani i Saute sa faatino ai ma galue ai le tamā mo le faatinoina o ana galuega fesoasoani i le tulaga Faufautua e pei ona filifili ai e le ofisa o Faamasinoga i Otahuhu.

O le mae‘a ai o le taimi faatulagaina mo ia galuega ma tiute mai le ofisa o Faamasinoga, na ia maua ai se tasi o avanoa maualuga i le Iunivesite o Aukilani.

O le avanoa mo le a‘oa‘oina atu o le gagana Samoa, ma e fa tausaga sa galue ai ma auauna i lea foi tulaga tāua.

O le avanoa sa tauavea foi e se tasi o tamalii o le atunuu lea na suia ma tauavea e le afioga ia Ugavau mo le fa tausaga. Sa ia ta‘ua e lē faigofie lea foi galuega o le faia‘ogaina o le aganuu, pe a toe manatu i lona tulaga a‘oa‘oina, peitai sa tumau ma malosi pea lona talitonuga, o avanoa uma lava mai le Atua, ua faaaogāina ai lona tagata.

E ui lava foi ina sa tau faafefe le galuega i nisi o taimi, peitai sa faafetaia le faalototele mai o le Tamā i le Lagi, sa mafai ai ona fiafia ma faamautuina lona manaoga, ma manumaloina ai faigata ma itu vaivai o le galuega.

Sa ia molimau foi o taimi uma lava sa galue ai i galuega eseese sa tofia ai lona tagata, sa ia talitonu o taimi uma foi ia sa a‘oa‘oina ai pea le tele o metotia ma auala o le faatāuaina o tiute ma galuega.

O le tausaga nei 2010, ua toe filifilia ai Faatili Ugavau Fuaiavailili, e Taitaifono mo le Fono fou ua faaveina e suia ai le Fono Faufautua a Samoa i Aukilani.

O le Samoa Auckland Council ua faavaeina, ma lona faamoemoe e lē gata ina suia ai le Fono Faufautua, ae o le a silasila mamao foi mo le faataunuuina o manaoga o le mamalu o le atunuu o loo alaala ma papaao i Aukilani.

O le sitepu mai le Fono Faufautua agai i le Taitaifono mo le Samoa Auckland Council, o se isi foi matatia ua ausia e le afioga ia Faatili, pe a toe tata‘i pea lou silafia i le tulaga tau a‘oa‘oga e pei ona muai faailoa atu.

O le Auckland Samoa Council, o se fono ua tuufaatasia uma i ai le mamalu o tamalii ma failauga, faletua ma tausi ma tamaitai o sui o le atunuu i Aukilani, ae solisolimulivae ai ma le afioga i le Konesula o Samoa, Faolotoi Reupena Pogi, ma ua suia ai le Fono Faufautua sa iai muamua mai tausaga ua mavae.

O se tiute ma se galuega tele foi mo le afioga ia Faatili, le taitaia o lea fonotaga tele mo Aukilani.

Atonu ua maua mai e le tatou aufaitau, le uiga ma le pogai o le taumafai atu e tatai lou finagalo ma faamanino atu i le amataga le tulaga o le soifuaga o lenei tamā, mai le tulaga tau a‘oa‘oga seia oo i le faaeaina e avea ma taitai o ni faalapotopotoga tetele, atoa ai ma nisi foi o galuega iloga i totonu o Niu Sila.

O se luitau tele mo i tatou uma, pe a faatusatusa ane lou soifua ma lo‘u foi olaga i faamanuiaga sa maua e lenei tamā. Soia tatou te faapea ane tatou lē mafaia se mea, ma tatou fefefe i faiga a isi atunuu, ae tatou tutumau pea i lo tatou talitonuga i valaauga a le Atua mo tatou soifua.

Manatua upu a le Tusi, Tatou te mafaia mea uma i le faatasi ma le faamalosi mai o lo tatou Atua. Faafetai, Malo Faatili Ugavau Fuaiavailili le saili malo ma le lototele!

Ia manuia lenei vaiaso