Vaiaso fou o le Palemene a Niu Sila

E taunuu mai i le Aso Lulu le toatele o sui e 70 mai atumotu o le Pasefika mo le fonotaga faapitoa o le a talimalo ai nei le Palemene a Niu Sila seia faaiu i le Aso Gafua, le aso 22 o Aperila.

O sui ususfono o Samoa, e aofia ai le afioga i le Sa‘ofaapito, le afioga ia Fiame Naomi Mataafa, faapea le afioga Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow, le tofa Lealailepule Rimoni Aiafi, le tofa Aveau Niko Palamo, ma le tofa Sooalo Mene.

O le Aso Lulu e taunuu mai ai le vaega muamua o sui auai o le faigamalaga, ma fai i ai le faaafe a le pulega o faigamalo laiti i Ueligitone poo le ‘Wellington City Council’. Faato‘ā taunuu mai le isi vaega o le faigamalaga i le taeao o le Aso Tofi, ona sosoo ai lea ma le faafeiloaiga e tusa ai ma tu ma aganuu faa-Maori poo le ‘powhiri’ i le 11.30am i le Aso Tofi lava. E mae‘a loa tali ma fesili a le Itu Agai faasaga i le Malo i le aoauli o le Aso Tofi i le ta o le 3pm, ona faatū loa lea o le lafo e amatalia ai lauga e faatatau i lea lafo i mataupu tau i le Pasefika ma sosoo ai loa ma felafolafoaiga i le maota fono o le Palemene a Niu Sila i mataupu lava tau i le Pasefika, a o faafofoga ma maimoa sui mai Palemene o le vasa Pasefika.

O le polokalame o le Aso Faraile ma le Aso Toonai o le a faato‘ā maua ai le avanoa i se taimi muamua lea i talafaasolopito a Niu Sila, e sui auai mai le Pasefika e ulufale ai i le maota fono o le Palemene a Niu Sila ma fai ai a latou saunoaga e tusa ma mataupu sa iloiloina i semina sa fai muamua.

O loo tatala le avanoa mo le lautele o le tatou atunuu e afifio atu ai e maimoa ma faafofoga foi i polokalame o le Aso Faraile ma le Aso Toonai.  E faapea foi ona tatala le avanoa i le tatou atunuu lautele e afifio atu ai e failotu faatasi ma le aumalaga i le taeao o le Aso Sa i le ta o le 9am i le maota fono o le Palemene i Ueligitone.

O le Aso Gafua o le aso mulimuli lea o le polokalame, ma o loo faamoemoe o le aso foi lea e tusia ai le autū na oo i ai mataupu sa talanoaina ma finauina i le maota fono, ina ia avea ia faamaumauga ma taiala e limataitaia ai le faatinoga o le fesoasoani a Niu Sila mo atunuu o le Pasefika.

O le faamoemoe foi ia avea ia faaiuga e avea ma taiala foi i atunuu o le Pasefika mo le sailiga o manuia o tagata o le Pasefika. Ou te manatu e tele lava ni mataupu o le a oo i ai a matou talanoaga ma felafolafoaiga ma sui mai le Pasefika.

A o tauaofia le usugafono a sui ia e 70 mai le Pasefika, o le Aso Lulu foi o lenei vaiaso e toe finau ai foi mo le taimi mulimuli le tulafono taufaaofi a le sui o Louisa Wall e faatatau i le faamamaluina o le faaipoipoga mo ituaiga tagata e tutusa, poo le faaipoipoga lea o le tamaloa i le tamaloa ma le fafine i le fafine.

Afai e fuli pea le malosi o sui o le Palemene a Niu Sila e pasia lenei tulafono, e pei ona pasia i lona faitauga muamua ma lona faitauga lona lua, o lona uiga e pasia foi le faitauga lona tolu. E pasia loa lava le faitauga lona tolu i le Aso Lulu o le a sau, o lona uiga ua pasia loa ma faamamalu loa le tulafono e aloaia ai loa le faaipoipo o ulugalii o ituaiga tagata tutusa, poo le tamaloa i le tamaloa, ma le fafine i le fafine.

Atonu e lē o po se lilo i le tatou Atunuu o lea lava na saunoa manino le Afioga i le Palemia o Samoa, le susuga ia Tuilaepa e matuā tetee lava ia i le faaipoipo o ulugalii o ituaiga tagata tutusa ona e lē o tutusa ma talitonuga ma aoaoga o le Tusi Paia.

Ne‘i mea ane ua iai foi se faipule malovale mai Niu Sila e fia lagaina lea mataupu i matou feiloaiga ma sui mai le Pasefika, o lo‘u lava faamoemoe ia tali sa‘o i ai suifaipule o le Pasefika e tusa ai ma talitonuga o loo iai tagata o le Pasefika, ia aua ne‘i poi so latou faamatalaga i ai i lea mataupu.

O le mataupu tau tamaoaiga o se tasi lea o mataupu tuga e oo foi i ai felafolafoaiga ma sui mai atumotu o le Pasefika. O loo maitau pea i le tele o lipoti lava o le vasa Pasefika o loo faamoemoe lava le tele o atunuu o le Pasefika, e pei o Samoa, Toga ma isi i tupe maua e lafo atu e aiga o loo afifio i Niu Sila mo o latou aiga o loo afifio i atumotu o le Pasefika.

Afai ua amata pa‘ū i lalo le aofai o tupe maua e aiga o loo i le Pasefika, mai aiga o loo i Niu Sila, atonu e mafua ona o loo iai foi le faaletonu i le tamaoaiga i Niu Sila. E toatele i latou ua leai ni galuega ae ua faaletonu foi fesoasoani tupe a le Malo mo latou ua leai ni galuega. O loo maualalo foi totogi, ae o loo maualuga pea le tau o le soifuaga.

O lona uiga afai e faaletonu le tamaoaiga o Niu Sila, ma o ia faaletonu ua aafia ai foi atumotu uma o le Pasefika, pe mata o iai se isi alagatupe e mafai ona faamoemoe i ai faigamalo taitasi o atumotu o le Pasefika ina ia siisiitia ai le lelei o latou tamaoaiga, ma manuia ai o latou tagata?

Talu lava ona tulai mai le faigamalo a le National ua tele suiga ua iai i polokalame ma auaunaga a le Malo. Ua tele suiga i le matagaluega o fale a le Malo. Ua faigata ona toe maua ni fale. Ua tele suiga ua iai i penefiti a le Malo. Ua faigata ona toe maua se fesoasoani. Ua tele foi le faaletonu i galuega ma tupemaua ma totogi a le aufaigaluega. Ua faigata foi ona maua le nofomau a le toatele o aiga o loo fia malaga mai i Niu Sila.

O ia faaletonu i Niu Sila e aafia ai foi ma tatou aiga i atumotu o le Pasefika. Afai ua  vaivai le tamaoaiga o tatou i Niu Sila, ua faapena foi ona vaivai le fesoasoani e ave i aiga o loo i Samoa. O ai la e tatau ona fesoasoani i aiga ia i le Pasefika?