Soalaupuleina faafesagai o faafitauli Dispute Resolution – Face to Face

O le vaiaso nei o loo totogi mai ai e se ulugalii palagi i se tina Samoa ma lana tama se $9000NZ , ona ua manumalo le matou taumafai ma si tina ma lona alo i le High Court, e tetee se faafitauli na tupu mai ia te ia ma le ulugalii palagi e sosoo o latou fale. O le mea na tupu, sa fai e le Council le auala (‘common driveway’), e alu i le fale o le tina Samoa ma lona alo, i tua o le fale lea e sosoo ma le tina Samoa.

Ona faatau lea e le ulugalii palagi le fale lea e sosoo ma le tina Samoa, amata loa e le palagi ona faasā taavale a le tina Samoa ma lona aiga, ona toe ui atu i luga o le ala taavale (common driveway). Na sulu mai lea tina ona ou tusi lea i le palagi e sese lana mea lea e fai, ona e lē pule na o ia i le auala (common driveway).

E ova atu i le sefulu taimi eseese na lipoti ai e le ulugalii palagi si tina Samoa ma lona aiga i leoleo, ma o atu leoleo faalavelave i si tina ma lana tama. E pei o le ala o le telefoni o leoleo e fai mai e fefe i le tina Samoa lea e latou te sosoo. O isi taimi, ua leva le afiafi ae tu‘itu‘i atu leoleo, fai mai ua complain le neighbour palagi.

Sa ou tusi i le ulugalii palagi pe malilie e omai e fai se auala e fofo ai le faafitauli i le va o laua ma le tina Samoa, ma faalelei le latou nonofo faatasi. Ae tali mai le palagi e aumai leoleo e fai ma sooupu i se talanoaga faapea.

Sa ou tali i ai, e lē o se mea tatau le faaaogā o leleo e faalelei ai le latou va ma le tina Samoa, sa sili ona sue se isi e tomai i le faaleleiina o mataupu faapea. Ae mumusu lava le ulugalii palagi.

Nonofo foi le ulugalii ma aveese le pa na va ai fale o laua ma le tina Samoa ae fai le pa laupapa ma le faitotoa laupapa, e matuā faigata ona tatala e le tina ona e mamafa tele. Sa ou avea loa le mataupu i le High Court ona ua uma le taumafai e faalelei, ae lē sau i lalo le palagi.

Na malo le tina Samoa ma faatonu ai loa e le High Court le ulugalii palagi e totogi mai i le tina Samoa se tupe e $9000. O loo faaauau pea i le fale faamasino isi vaega o le tagi a le tina Samoa lea e lei uma ona fai i ai faaiuga a le faamasinoga.

E moni ua alu tupe a le tina Samoa e totogi ai le loia ma totogi ai le faamasinoga, ae olea ua lē toe faalavelave le ulugalii palagi i le tina Samoa.

 

Aveina o tagi i fale faamasino:

E fautuaina e tatau lava ona muamua saili se auala e talanoa faafesagai ai itu e lua, e saili se fofo i le faafitauli, ona e taugofie le auala lea, e fai e itu e lua faaiuga e malilie i ai. O le fale faamasino, e fai mai e le Faamasino le faaiuga, e tusa pe e te fiafia i ai pe leai.

Ae iai lava le taimi e fiu lava e fai atu ae faamaualuga lava le tagata o le isi itu, ma mumusu e omai e talanoa. O le taimi lena e faaaogā ai Lau Aiā Tatau i le tulafono e ave ai mataupu i le (Court) fale faamasino, e saili mai ai se tali.

O se faataitaiga lenei o le aogā tele o le fofo o faafitauli i le amataga, pe a talanoa faafesagai itu e lua.

O le Aso Toonai na tea nei na ou faigaluega i le Aso Toonai atoa, ma lo‘u lē iloa o nai o‘u tei tama na faamuli mai i le ma fale, ua nonofo  ma ave tipiga laau, vao ma otaota i tua o le fale o le papalagi lea matou te sosoo, ua tia‘i ai.

Ou te mānava atu i le afiafi ae fai mai le matou aiga na alu atu le matou neighbour (South African ma lona toalua Ausetalia) papalagi uma, ua fai atu e faamolemole e fia fai lana pa i tua o lona fale ae ua lē mafai ona oo i tua o le fale ona o lapisi a le matou aiga lea ua poloka ai ma faalavelave ai le faiga o lana pa.

Ona ua pogisa, sa malamalama loa i le taeao na sosoo ai, ma usu loa ma lo‘u aiga e vaai le tuaoi o le ma fale ma le aiga lea matou te sosoo. Ma te o atu e moni le papalagi, ua fau i luga otaota ma lapisi a le matou aiga i tua o lona fale.

Na ma o sa‘o loa i le palagi lea mau te sosoo ma faatoese i ai, e sa‘o laua, ae o a‘u e pa‘ū i ai le faafitauli, ona ua alu le Aso Toonai o o‘u faigaluega, ae lē vaavaaia galuega a tama sa fai i tua o le ma fale.

Sa ma fai i ai, o lea o le a faatonu tama e aveese uma otaota ma lapisi, ma ma ofa foi ma te totogiina se vaega o le faiga o lana pa, ua lē sa‘o (retaining fence) talu ai galuega a le ma aiga.

I totonu o le ‘afa itula, ua fusi a‘u e le tamaloa palagi ma fai mai, faafetai i le lua omai tatou te talanoa, ae faafetai o lena o le a aveese laau, vao ma lapisi. Aua lua te popole i se tupe e fesoasoani e faasa‘o ai la‘u pa, e faitalia a‘u ma fai.

Na uma le talanoaga i le ma valauina o le matou neighbour  e omai e fai se matou meaai faatasi i le afiafi ma na talia ma le faafetai lea valaaulia.

Ona tatou te lē iloa lava mea e tutupu mai i lea aso ma lea aso, e lelei lava le tausi o le filemu ma taumafai e opogi le fealofani. A iloa e te sese, faatoese. E galo lava le loto tiga o le tagata lea e lē o malie ia te oe, pe a lua faafesagai ma talanoa le faafitauli, ma sue se fofo, e tausi ai le filemu. E taugofie lea, e lē tauaimisa, e lē aveina ni mataupu i le fale faamasino e taugata, tele tupe e alu ae lē mautinoa le faaiuga e fai mai e le faamasino.

Se‘i vaganā lava ua fai atu ae lē matuu mai lava le isi tagata pe faamaualuga pea; o le taimi la lena, e faaaogā ai lau aiā tatau i le tulafono, ma ave loa se tagi i le fale faamasino e pei ona ta‘ua i le mataupu lea e i luga, e uiga i le tina Samoa ma lona alo.

E sili le puipuia i lo le togafitia.