Ua sauni Mapuifagalele mo le Coronavirus

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.3.2″][et_pb_row _builder_version=”4.3.2″][et_pb_column _builder_version=”4.3.2″ type=”4_4″][et_pb_image src=”https://www.samoatimes.co.nz/wp-content/uploads/2020/03/Ame-2-Sr-Aloisia.jpg” _builder_version=”4.3.2″ hover_enabled=”0″][/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.3.2″ hover_enabled=”0″]

Talu ai ona o tagata matutua lea o loo sili ona lamatia soifua i sauaga a le siama o le Coronavirus o afua ai le faama’i o le flu ua pisia ai le lalolagi atoa, na fesiligia ai le pulega o le nofoaga o tagata matutua i Mapuifagalele ini tapenapenaga ua faia mo le saogalemu o soifua o tama ma tina matutua pe a aafia Samoa.

O le taimi nei e tusa ma le 40 tamā ma tina matutua, o loo i lalo o le vaaiga ma le tausiga tumau a tamaitai Sa. I le faatalanoaga ma le sui o le pulega, le afioga a Sister Alosia, na atagia mai ai, e lē o iai se popolega o le nofoaga ma le aufaigaluega, o vaaia le maota o tagata matutua i Mapuifagalele, pe afai ae aafia Samoa i le Coronavirus. E talitonu Sister Alosia, ua lava tapena latou e tali atu i ni aafiaga.

O mātua o loo iai nei, mai le 60- 97 tausaga o le soifua o loo tausia ai nei i le maota o tagata matutua i Mapuifagalele 24 itula, i le fitu aso o le vaiaso. Saunoa le afioga i le tamaitai Sa, o ananafi (Aso Faraile 13 Mati) na latou feiloai ai ma le foma’i o vaaia le maota, Dr John Adams. Ma ua uma ona ia faasino ma ta’u mai i le aufaigaluega, le mea e tatau ona faia pe a oo ina iai se tasi e masalomia pe aafia foi.

“E tele fale o le lotoā ma maota, ae o potu, e tuu i ai nisi e masalomia ma aafia. Ma ua uma foi ona talanoa mai le foma’i, e leai se mea e atuatuvale ai fua tagata.  O le itu tāua lava, o le to’a ma ia silafia auala e puipuia mai ai. “E lē o iai foi se fuafuaga e tapunia le lotoā lenei pe a oo ina pepesi le faama’i.”

O le a aumai lelei lava le tagata matua o loo sau lona aiga i le potu malolo tele, e feiloai ma talanoa ma e asiasi mai, peitai o le a iai lava auala e puipuia ai le tagata matua mai le au asiasi.

O iai le fuafuaga e lē toe soona solia mai foi le maota nei, o se taimi e lē o toe mamao, ona faapipii lea o le faasilasilaga mo aiga ma uo asiasi mai. E iai le taimi e tapunia ai le faitotoa, ae tuu i ai le logo e faatatagi e tagata asiasi mai, ona faatonutonu mai lava lea o le isi laasaga e sosoo ai mo asiasiga uma e taunuu i le maota.

Na talanoa foi le tamaitai Sa, e leai se mea o le a faasā ai fua asiasiga mo tagata matutua. Pau o le faaeteetega o le a lē fautuaina lava le onosai o ni feofoofoaiga ma le papa’i atu o le au asiasi pe latalata foi i le tagata matua. Faapei lea o le faavava mamao lava o nofoa e mapu i ai, ia lelei se va, aua ne’i pa’i tino pe lalata ane foi le tauaiga i le tagata matua.

Na faailoa e le alii foma’i faapitoa (o le vaimoe) i le fono a le matagaluega o le soifua maloloina ma ana paaga i le Aso Faraile, 13 Mati, sa faia  i le Tanoa Tusitala, “O le mea e sili ai le faama’i lea e pepesi nei, e lē o se Air born decease pei o le misela e fealua’i i le ea lona siama.”

Ae o le siama lea o le Corona, e faigofie lava ona tetee i ai pe a tausia auala ma faaeteetega e pei ona fautuaina. Aemaise pe a tale pe mafatua foi le tagata ua pisia ma pisipisi atu ai le siama i lona siosiomaga. E pei o le pupuni o le gutu pe a tale, aua ne’i pispisi atu fāua pe a tale i le isi tagata, ma ia fufulu mamā lima i taimi uma.

O le Aso Sa 15 o Mati na toe siitia ai tulafono faatonutonu o femalagaa’iga e taunuu i Samoa, mo le puipuiga lava o le atunuu mai le siama NOVEL CORONAVIRUS (COVID-2019).) Mai le faasilasilaga faalauaitele a le malo, o amanaia ai le faasilasilaga a le WHO, World Health Organization, poo le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi, ua faamau aloaia ai le Global Pandemic, o le pisia o le lalolagi atoa, i le COVID-2019, ma ua iai foi ma Samoa i tulaga e ma’ale’ale e aafia ai. Ua fautuaina ai tagata uma e malaga mai i Samoa, e faatumu pepa manaomia.

Ma ua faamalosia ai nei foi tagata malaga mai i Samoa, e aofia ai ma Samoa ua toe foi mai i le atunuu, e faia a latou siaki e se foma’i. Ma ua fautuaina foi tagata e fia malaga i fafo aemaise i atunuu ua aafia i le Coronavirus, e toe tolo pe a talafeagai ai. Ma ia iloa auga o le CV19, e aofia ai le fiva, tale ma le faigata ona mānava.

Ae o le maota o tina ma tamā matutua i le Mapuifagalele, ua i lalo nei o le vaaiga a le latou foma’i, ma ua saunia ma tapena le aufaigaluega, aemaise o afioga i tamaitai Sa, i le taimi e aafia ai Samoa i le siama o le Coronavirus.

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]