Toe unai galuega a Komiti Tumamā

Atonu e leai se tagata soifua i Samoa nei na tuputupu a‘e i totonu o afioaga o Samoa e lei faalogo, vaai pe fesootai foi ma le Komiti Tumamā.

Ae o suiga o tausaga talu ona faavae mai ua vaaia ai foi le tele o suiga i lea faalapotopotoga lea e aofia ai tina ma tamaitai o afioaga eseese.

Ua tele le pa‘ū i le numera o Komiti Tumamā i Samoa, ae o le galuega ma lo latou sao i le atina‘e o tina ma tamaitai ma le aiga atoa, ua toe unai nei i le faamanatu ai o le 101 o tausaga talu ona faavae mai lenei faalapotopotoga tāua tele i Samoa.

O le Maota o Tupulaga a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Mulinuu lea na potopoto ai tina o Komiti Tumamā mai i afioaga e tusa ma le 30 auā le faamanatuina o lenei aso tāua.

O tomai ma agavaa o tamaitai Samoa, o le sini autu o le tauvaga.  O se faaaliga na mataina i le maimoa a le toatele o nisi na latou molimauina ona o le taimi muamua lea ua faatauva ai ona fai lea foi galuega faatino a tina ma tamaitai ona o se Aso e tāua tele ia i latou.

E 12 Komiti Tumamā mai afioaga eseese na mafai ona auai a latou tausala peitai na iai ma nisi o Komiti Tumamā e lei finagalo e faaulu ni a latou tamaitai tauva ae sa auai lava e lagolago ma faamanatu faatasi le 101 o tausaga o le latou Faalapotopotoga.

Ua telē le suiga o le Komiti Tumamā i lenei vaitau. O le tele o afioaga ua lē o toe iai ni komiti faapea. O nisi ua tele ina agai sa‘o lava i falemai latalata ane i afioaga taitasi ina ia fai ai tuipuipui e pei ona ta‘ua.

E toatele tina ua faigaluega, e toatele foi tina ua lē o toe aafia i faiganuu a tamaitai, ma o nisi ia o mafuaaga ua vaaia ai le toatele o afioaga ua lē o toe iai ni komiti tumamā. O le taimi lenei e sili laitiiti atu lava i le 30 le numera o afioaga ua faatautaia pea lenei vaega tāua o afioaga.

O le unai a le Malo e pei ona iai le lalagaina o le ie Samoa na toe vaaia ai loa nisi o afioaga ua toe tau faamaopoopo mai Komiti Tumamā nei.

O le taumafaiga la lenei, o se tasi o auala e saga faamanatu ai i tamaitai aemaise i latou e lē o toe iai ni komiti tumamā, le tāua tele o lo latou sao lenei i le unaiga o le soifua maloloina ma le mamā o aiga taitasi i afioaga uma.

O suiga o lenei vaitaimi ua vaaia ai foi isi tiute o le Komiti Tumamā ua tuu i ai e le Malo. Ua iai le sui o le Malo i le itupa o tina ma tamaitai ua mafai ona faaleo atu manaoga o tamaitai i atina‘e fai i totonu o afioaga taitasi. O lea sui ua totogi e le Malo ina ia saga unaia polokalame atia‘e nei.

E lē gata i lea ua tuu foi i Komiti Tumamā le vaaiga o nofoaga i nisi o afioaga e ta‘ua o Tele-Centers. O nofoaga nei o loo iai fesootaiga televavave mo le faafaigofie ai ona maua e i latou e nofo taumamao mai i le taulaga, o auaunaga o fesootaiga faaonaponei e pei ona iai masini computers, o masini lolomi, o telefoni ma le Initaneti.

O le taumafaiga lenei ina ia mafai e tina ona latou vaaia lelei meatotino nei a le malo ua tufa i itumalo, ma ia saili ai lava e nei nofoaga seleni e faatino ai atina‘e faapea i totonu o afioaga.

E manino i le saunoaga a le taitai o le Malo, e matuā moomia lava Komiti Tumamā i totonu o afioaga ma itumalo o Samoa, ae e lē mafai ona faaauau nei taumafaiga o atina‘e pe afai ua tuuitiitia le numera o nei Komiti i le atunuu.

I le faamalosiau a le Alii Palemia e pei ona ia fofogaina ai le saunoaga autu o le faaaliga tausala a Komiti Tumamā na ia ta‘ua ai, e aupito i sili atu ona talitonuina galuega e faia e tina nai lo le itupa o tamā.

“Ose tasi o matatia ua mafai ona faia e tina o tuipuipui o fanau iti e tuuitiitia ai fanau e maumau o latou soifua i lalo ifo o le lima tausaga le matutua faatasi ai ma le faia o puipuiga mo tina maitaga mai le maumau foi o latou soifua i taimi o feagai ma maitaga”.

O nisi foi o galuega lelei a tina na ta‘ua e le alii Palemia i lana saunoaga o loo avea ma talaave lelei o Samoa, o le teuteu mamā o aai ma ua iloa ai le atunuu i lona matagofie, ae na taualuga lana saunoaga i le faamalosiau lea i tina ina ia faatumau pea le faia o la latou faiva o le fautua i tamā i mea e lelei ai aiga, nuu, ekalesia aemaise o le atunuu.

E lima vaega na lautogia ai le tauvaga e sailia ai se tausala a le Faalapotopotoga e aofia ai le lipine, lauga, palefuiono, puletasi ma le faatalatalanoaga lea na sola ai le tausala mai le Komiti Tumamā mai le afioaga o Saaga Siumu ma le manumalo, sosoo i ai le tausala mai Faleapuna ma le tausala mai Sauano Fagaloa i le tulaga lua.

O se tauvaga na ta‘ua e le susuga i le Sui Peresitene o le Faalapotopotoga le tina ia Leutafeuua Lemafaituuga Sakaria, o se taumafaiga faigata tele ona sa tau sailia se seleni e faatupe ai, peitai ua tini taulau le faamoemoe o tina ona na tuu lava i ai o latou loto ma tagi lava i lima la latou sailigatupe lea ua tino mai ai.

Na ia ta‘ua foi o le a faaauau pea lea faamoemoe i tausaga uma ina ia uunaia ai tina e faatino o latou tiute e lē gata i totonu o aiga ae o le faasoa atu i nisi o tina e lē o mafai ona maua lea avanoa e faalautele ai le tomai auā se lumanai manuia o Samoa mo a taeao.