Telē le fesoasoani a Ausetalia mo Samoa 2013

O le vaiaso na tea nei sa faatautaia ai se fonotaga i le va o sui o le Malo o Samoa nei ma sui o le Malo o Ausetalia, e talanoaina fuafuaga faataatitia ua ofo mai e lenei malo mo Samoa ma ona atinae eseese.

 
O lea fonotaga na taitaia e le Hai Komesina o le Malo o Ausetalia, mo lea atunuu ma na auai faatasi atu Dr Stephen Henningham ma sui o lona ofisa i Samoa. I le itu a le Malo o Samoa na taitaia lea usugafono e le alii Ofisa Sili o le Matagaluega o Tupe, Lavea Tupa‘imatuna Iulai Lavea, atoa ai ma sui foi o le malo o Samoa.

 
O le faagasologa o talanoaga na folasia ai nisi o fesoasoani na mafai ona faatino i le va galulue faatasi ai o malo e lua mo Samoa i le tausaga lea ua faaiu, 2013 e pei ona iai le fesoasoani a lea Malo i le malo o Samoa i le toe fausia ma le faaleleia o nofoaga na faaleagaina ona o le afā o Eveni, ma o loo faaauau lava ona faia nei galuega.
E latalata i le to‘a 40,000 fanau aoga a Samoa ua aooga fua ona na totogi i lenei tausaga e Ausetalia ma Niu Sila o latou pili aoga.

 
E to‘a 39 alii ma tamaitai na faapea ona maua avanoa sikolasipi i Iunivesite o Ausetalia, Niu Sila ma isi vaega o le Pasefika na totogi e le Malo o Ausetalia ma ua faauu i lenei tausaga. O le toatele ua amata nei ona faigaluega i totonu ofisa eseese o le Malo o Samoa.
E silia i le 500 taotoga ua mae‘a ona faatautaia mo taliga, isu, mata ma ponaivi ona o se fesoasoani a le Malo o Ausetalia i le Soifua maloloina ma e sili atu i le to‘a 400 isi tagata o loo ua siaki ma ua mae‘a ona togafitia lava i gasegase eseese ona o fomai Ausetalia ua malaga mai ma faamautu i Samoa e ofo mai le latou auaunaga i tulaga tau i taotoga ma togafitiga o tagata gasegase o le atunuu.

 
O le itu tau i atinae o tanevai ua vaaia ai foi le tele o aiga o le atunuu ua maua nei faamanuiaga i le taumafaiga a lea Malo ina ia faasao le tele o le suavai e lē o maua e aiga i aso uma ona o le leai o ni tane e taofiofi ai lenei puna‘oa faalenatura ma o se avanoa foi lenei ua maua ai e le toatele o le atunuu le suavai i taimi uma.
O le faaaliga a le Hai Komesina o le Malo o Ausetalia i Samoa i nei talanoaga, o le fiafiaga o Ausetalia o le vaaia o le suiga o soifua o le toatele sa manaomia fesoasoani ua ofo atu i ai ma o le siitia o le soifua manuia o tagata o le autū lava lea o le fesoasoani a lona malo mo Samoa nei.
Ua tele isi polokalame ua fesoasoani i ai lenei atunuu e pei o le atinae o galuega a Leoleo, o le fausia o le Palemene fou, o le unai o aoaoga i le itu tau i le tulafono i le ofisa o le faamasinoga ma le anoanoai o isi atinae o loo faagasolo i tausaga taitasi.

 
O le isi fuafuaga ua iai nei e pei ona faamautu i lenei feiloaiga o le galuega e unai galuega faamaoni ma aveese faiga faaalatua i le pulega o galuega a le malo. O le faaleleia atili o le auaunaga tau i le soifua maloloina le isi itu o lenei lava fuafuaga a lea malo.

 
Ta‘ua e le alii ofisa sili o le matagalueag o tupe, Tupa‘imatuna Iulai Lavea ua faafetaia e le Malo o Samoa nei fesoasoani uma ma e tumau le agaga e faatino ma le sa‘o ma le manino fesoasoani ua aumai ai le tele o le seleni mai i lea atunuu, ma o se auala foi lea o le a mautinoa ai le faaauau ai ona fesoasoani mai o Ausetalia ia Samoa nei.
Le Hai Komesina o le Malo Ausetalia, Dr Stephen Henningham ma le Ofisa Sili o le Matagaluega o Tupe a Samoa, Lavea Tupa‘imatuna Iulai Lavea