Tatala faleaoga o le Kolisi o Samoa

Ua alu le tolu o vaiaso o faasalalau feeseeseaiga o finagalo o le Palemia ma le Fofoga Fetalai o le Palemene i le faatonuga e tapuni nisi o faleaoga mo se vaitaimi sei toe fausia nisi o vaega o faaletonu.

Ae e tasi le faleaoga na molimauina le tatala aloaia i le vaiaso na tea nei, o le Kolisi lea o Samoa. Na iai se lipoti na faia i le amataga o le tausaga e faatatau i le tuai o le galuega lenei ona o le tele o le taimi e mamao le va o nofoaga ua ave i ai fanau aooga i vasega maualuluga a le Kolisi o Samoa.

Ua oo foi i fale o le nofotumau ua faaaoga ona o le tau faaofi ai o le fanau i ni nofoaga e faatautaia ai a latou aoaoga. O le faamatalaga a le Alii Pule, Reupena Rimoni, o loo faatali lava le konekarate a le au Ah Liki poo afea e faamae‘a ai faleaoga ma e leai se isi auala e mafai ona faaauau ai vasega a tama ma teine o le Kolisi, ona pau le faataua o ave, ia mafai ona faatautaia aoaoga a le fanau.

O lea la ua mae‘a le galuega ma o se faafetai sili lea i le Pule Aoga ma le vasega o faiaoga aemaise foi le fanau aua ua mafai nei ona faafaigofie feoaiga i aso uma i le faatinoga o vasega.

O loo faagasolo pea le faaleleia ma le toe fausia o faleaoga mo aoga maualuluga ma Kolisi i totonu o le atunuu, ma o se tasi lenei o galuega faaleleia o lea fuafuaga a le Malo. O le faamuamua lava a le Malo e agai i tulaga tau aoaoga ma le Soifua Maloloina.

“O se tasi lenei o vaega o le atinaega o aoga maualuluga ma Kolisi a le Malo ua leva ona fuafua mai e lo tatou malo, ma e fuafua i le maua o tupe,” o se saunoaga lea a le Afioga i le Alii Palemia, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi.

O faleaoga fou ua fausia mo le Kolisi o Samoa, e aofia ai potu aoga e iva ma potu mo faiaoga (admin block). Saunoa le alii pule o le Kolisi o Samoa, Reupena Rimoni, o fale fou ua mae‘a o le a faaaoga e le tausaga 13 ma e ono vasega o le tausaga 13 o le tausaga nei.

E $3.5 miliona tala Samoa le tau aofai o lea galuega ma o le matua o faiva ia Aiatia Ah Liki ma le latou konekarate sa nafa ma le fausiaina o lea galuega.

O le tausaga na tea nei sa amata ai le galuega o faleaoga fou o le Kolisi o Samoa ma sa faatino i totonu o le 11 masina ma sa toe faaopoopo ni vaiaso mo le faamae‘a ai o nisi o galuega faaleleia lea ua tatala aloaia ai loa i lenei masina.

O le tausaga e 1953 sa faavae mai ai le aoga ma o le tele o vaega o faleaoga o le Kolisi sa aafia i matagi malolosi o Ofa i le 1990 ma Valelia i le 1991. Saunoa le afioga i le alii Palemia, ua alagatatau le toe fausia o fale fou ua iai nei, talu mai faalavelave faalenatura ma o lenei faatoa mafai ona fausia ma toe faafoi i lona tulaga sa iai mai aso o Pulega faaleaoaoga i le 1953.

Na ia faaalia foi, ua o gatasi lelei lea faamoemoe ma faiga faavae ma sini autu o le Atinae o Samoa o loo faapea mai, “Atinae o nei ma a Taeao”.

Na faafetaia foi e Tuilaepa le fesoasoani mai paaga a le atunuu, o le Malo o Niu Sila, le Malo o Ausetalia ma le Faletupe o Atinae o Asia ua mafai ai ona tino mai lea faamoemoe. E le gata i le fesoasoani mai ia paaga masani ae o le taumafaiga a le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu.

O nisi o Kolisi sa tatala aloaia o latou faleaoga fou i le vaiaso talu ai, e aofia ai Kolisi o Safata ma Aleipata.

O loo faagasolo pea ia galuega mo nisi o aoga maualuluga i totonu  o le atunuu ma o le Kolisi foi o Avele o le a oo i ai le faasologa i se taimi o le tausaga nei.

O nisi o galuega faaleleia sa faatino i le faiga o lea galuega, o le toe faaleleia o le vaega e potopoto i ai le aoga ma le auala agai i totonu o le lotoa.