Tatala faitotoa mo fanau a Samoa i aoga i Niu Sila

O nisi o fanau a le atunuu ua taunuu ma amata aoaoina i le Kolisi o le Pacific College of Technology i Aukilani Niu Sila. O loo vaaia le laufofoga fiafia o nei fanau ona o se avanoa e saga faalautele ai le malamalama ma maua ai se galuega. O le faletua le susuga Ala‘ifaiva Lemoe Futi i le laina pito i luma i le itu taumatau, o le Sooupu lea a le Kolisi mo avanoa o fanau mai Samoa
O nisi o fanau a le atunuu ua taunuu ma amata aoaoina i le Kolisi o le Pacific College of Technology i Aukilani Niu Sila. O loo vaaia le laufofoga fiafia o nei fanau ona o se avanoa e saga faalautele ai le malamalama ma maua ai se galuega. O le faletua le susuga Ala‘ifaiva Lemoe Futi i le laina pito i luma i le itu taumatau, o le Sooupu lea a le Kolisi mo avanoa o fanau mai Samoa

O se alii mai Saina o Songwei Chen na malaga mai i Samoa ma le faletua le susuga Ala‘ifaiva Lemoe Futi, e faamautu feuiuiaiga mo nisi o fanau a le atunuu ua talia mo aoaoga i le Pacific College of Technology i Aukilani.

O le alii o Songwei e pei ona faaalia e Ala‘ifaiva, o ia lea e umia ma pulea le kolisi o aoaoga faatekonolosi. E iai foi isi aoga mo matata eseese o loo galue ai le faletua o Ala‘ifaiva Lemoe i Niu Sila o loo maua ai avanoa o fanau mai Samoa.

O aoga ia o le Martin Hautus ma le Polytechnic of Institute Studies i Aukilani, ae na faaalia e le faletua e pei o le Kolisi o mataupu faatekonolosi a le Pasefika lea ua avea ai foi ma sooupu o loo toatele fanau mai Samoa ua latou filifilia e faaauau ai a latou aoaoga.

“Ae pei o le Pacific College of Technology o le aoga lea ua tele nei ina filifilia e le fanau ona o lo latou foi talitonuga a toe lelei ona polesi le Igilisi lea o le a sologa lelei ma manuia ai le latou folauga i Aotearoa nei. Ua ou maitauina lava le fetuleni mai o alo ma fanau a si o tatou atunuu, ia o le viiga lava e foi i le Atua ou te manatu ua ia faamanuia Samoa e ala lea i lenei faamoemoe”.

E faatupe lava e mātua i Samoa aoaoga a le fanau ae ua faailoa mai e le faletua o Ala‘ifaiva ua mafai e mātua o le atunuu ona saili fesoasoani i le faalapotopotoga o faaputuga tupe mo le lumanai manuia o tagata Samoa le NPF e saili ai se fesoasoani tau tupe mo le totogiina o aoaoga a le fanau pe afai o loo tau fai galulue uma mātua.

“E ao ona silafia e le atunuu o loo iai se faamanuiaga maua i le NPF mo latou pili pe afai o oe o loo e galue pe o ou mātua foi o loo galulue i Samoa. E mafai ona soalaupule lea vaega ae ao ona manatua o loo iai aiaiga i lea foi matagaluega.

“O se avanoa faatupu manatu mo tatou uma auā ou te talitonu e leai lava se matua e lē naunau e manuia mea nei o fanau. Ae pei o avanoa nei mo Niu Sila o avanoa anagata sē ua ta vaai atu i le tufitaufao mai o tamaiti o le lalolagi tele i lenei atunuu o lea ua ta naunau ai ina ia mafai foi ona maua e tatou tupulaga lea faamanuiaga.

“O le mea sili ona tāua o le a tatala ai le tele o faitotoa o manuia mo latou.

Sa ou vaavaai pea i le Atua auā ou te manatu e laitiiti si o tatou malo e lē o lava ni avanoa faigaluega mo le fanau. Ae a lea avanoa ua tatala atu e le PACTEC…Ia tele ai se viiga o le Atua”.

O fanau a le atunuu e ulufale i le Kolisi o mataupu faatekonolosi a le Pasefika e tatau ona maua ni maka maualuga i le mataupu o le Igilisi poo le faaperetania auā na ta‘ua e Ala‘ifaiva, o se mataupu tāua a lelei ai le tama poo le teine, o le a mafai ona siitia ai lona tulaga ma mafai ona talosaga mo se pemita faigaluega e aoga ma faigaluega ai i Niu Sila.

O se avanoa foi lea e mafai ai ona talosaga i le Quota poo le nofomau i Niu Sila i tausaga taitasi. O le talosaga lea e faia a o iai i Niu Sila mo le aoga. Faaalia e le faletua o se avanoa tāua mo fanau mai le atunuu auā a manuia o le a maua ai se galuega e galue ai ma fesoasoani ai i le Malo o Samoa o loo tau saili ni atinae e maua ai galuega mo fanau a le atunuu i Samoa ua faaiuina aoaoga, ae ua utiuti avanoa e maua ai ni galuega i le Malo poo pisinisi tuma‘oti i Samoa.