Talosia ua faalelei mo‘i

Nisi o pule aoga ma fanau aoga mai Avele, St Joseph ma Don Bosco i le aso o le faaleleiga - Photo: Samoa Observer
Nisi o pule aoga ma fanau aoga mai Avele, St Joseph ma Don Bosco i le aso o le faaleleiga – Photo: Samoa Observer

Ua tulai soo mai pea feeseeseaiga i le va o nisi o Kolisi i totonu o Samoa ma ua faatiga fofoga foi i le mamalu o le atunuu ua vaaia pea nei uiga, e pei ona iai le lua vaiaso talu ai i le nofoaga faatali pasi i le maketi i Savalalo.

Le vavao o fanau aoga ma le mamalu o le atunuu sa i lea nofoaga ae fetulinai solo e isi tama aoga isi ma tulai mai ai fusuaga, o tau‘aiga maa faapea tuliga i le nofoaga faatali pasi.

O le molimau a i latou sa i lea nofoaga aemaise le au faatau oloa o meataulima ma faleaiga ma faleoloa foi i lea nofoaga tumutumu i Savalalo, ua matuā alu i luma le lē mafaufau o le tupulaga talavou ma ua leai foi ma se manatu i le mamalu o le atunuu o loo feafioai solo i lea taimi o le aso.

Ua faatiga ulu foi i leoleo ma faiaoga le taumafai e agai ane i Savalalo i aso uma ona o le tau faaitiitia o misa e tulai mai i lea nofoaga.

Ae e ui i le tulai soo mai ma le ave soo o fanau aoga i Leoleo mo faasalaga, ae lē mafai lava ona tuua le galuega ua taumafai pea faiaoga poo pule o aoga ma taitai o aoga taitasi mai i le taumafai e tineia lea faafitauli.

O le vaiaso na tea nei na agai ai pule aoga o le Kolisi o Avele, le Kolisi o Sagato Iosefo faapea le pule o le Matata Eseese a le Ekalesia Katoliko le Poseko (Don Bosco Alafua) i aoga uma e tolu e tau foia le faafitauli ma faapea ona taofia le tulai mai pea o vevesi a aoga i le usuai atu ai o le fanau aemaise foi le tuua ai o aoga.

O le mau a le pule o le Kolisi o Avele, ua fai soo lenei taumafaiga ae o loo tulai mai pea le faafitauli ma e tatau i ulu aoga ma faiaoga o aoga uma ona galulue faatasi e tineia le faafitauli.

Na muamua agai i le Kolisi o Avele ma o iina na tau fai faatoese ai taitai o aoga i le tulai mai o lenei faafitauli ma le unai lava lea e faaauau fesootaiga a tamaiti aoga ina ia taofia ai le feaina‘i.

Na agai foi i le kolisi o Sagato Iosefo ma na vaaia ai le faatoesega a le fanau aoga i ulu aoga ma taitai o isi aoga ma le mau a le Felela o loo pule ai i Sagato Iosefo, o le a unai foi taumafaiga ina ia nofo malamalama fanau aoga i le taulai ma le faamuamua e tatau lava ona ave i aoga ae lē o le fufusu.

O le aoga a Poseko na saunoa ai le pule o lea aoga Father Chris ma ia faapea ai o Poseko e laititi, matua Avele, sosoo ai ma Sagato Iosefo ma e tatau lava ona faalogo aoga laiti i tausaga i aoga ua matutua ma taofi le fia faamisa auā ua aafia uma atu ai ma isi fanau aoga e lē o aofia i nei vevesi ma feeseeseaiga.

Mo le ofisa o Leoleo o le faamatalaga a le sui sooupu ia Su‘a Tiumalu, o loo faagasolo lava galuega a le tulafono e pei foi ona ioe uma i ai ulu aoga o aoga nei e tolu ma ua molia nisi o fanau aoga i le faaooima, lafo o upu masoā ma le umia o aupega malolosi.

Ua siitia le numera o leoleo ua faia siaki o pasi uma a aoga ma ua laga uma lava ato aoga a fanau aoga o aoga nei e tolu e saili ai pe o feaveai ni aupega e fanau ma ua feoloolo lava mea maai na maua ai.

Ua molia foi nisi o fanau ua manatu leoleo o mea maai o loo feaveai ua fuafua mo osofaiga i le toe tulai mai o nei misa.

E lē o toe malolo leoleo i siaki nei i aso uma ma na ta‘ua e Leoleo e tele isi galuega o loo fia fai e leoleo ae e faigata tele ona taofiofi le tulai mai pea o misa ma e manumanu i ola o fanau o loo lavevea ai i nei misa ma ua lē toe tuu avanoa foi leoleo i tama aoga ma teine aoga o loo maua ai nei aupega ia latou ato aoga.