O la‘u asiasiga i Tuvalu ma Kiribati

Ou te tusia lenei lipoti o lea ou te i le motu o Tarawa i Kiribati. O le motu lenei o loo avea ma motu o loo faaautu i ai galuega a le Malo o Kiripati e pei ona avea Apia ma taulaga autu o Samoa.

O le aso mulimuli lenei o a‘u asiasiga i Tuvalu ma Kiripati. Na muamua o‘u asia Tuvalu i le amataga o lenei vaiaso, ae ou mulimuli taunuu mai i Kiripati. O taeao le Aso Gafua e faauma ai la‘u asiasiga ma o le a toe taliu ai loa la‘u faigamalaga i Niu Sila e ui atu i Fiti.

O le mafuaaga o lenei asiasiga ona ua avea a‘u ma sooupu a le Vaega a le Leipa i le mataupu lenei o le “Climate Change” i le Pasefika.  Ua manatu ai le matou vaega faaupufai, e tatau ona ou asiasi mai ia ou malamalama lelei i faafitauli o loo feagai ma nei atunuu ona o fesuiaiga o le tau.

E lē gata i lea, ae ia ou pue mai ni mataupu e avea ma faigafaavae i le taimi e tulai ai le faigamalo a le Leipa. O lenei asiasiga sa maua ai lo‘u avanoa e feiloai atu i le Palemia o Tuvalu, ma sui sinia o matagaluega o Tuvalu, faapea foi sui o le autalavou ma sui o ekalesia ma faalapotopotoga tumaoti i Tuvalu.

Sa faapena foi ona maua lo‘u avanoa e feiloai ma talatalanoa atu i sui o le Palemene a Kiripati, ma faalapotopotoga tuma‘oti, ae mulimuli le matou feiloaiga ma le autalavou o ekalesia eseese sa faamaopoopoina e le Ekalesia Mamona i Kiripati.

E ui ona o le mataupu lenei o le “Climate Change” poo le fesuiaiga o le tau o loo aafia uma ai atunuu uma o le Pasefika, ae e pei lava o Tuvalu ma Kiripati, o atunuu nei o loo pisapisao ai le lalolagi atoa, faapea o atunuu nei o le a muamua lava goto i le sami.

O lenei la ua vaai i ai o‘u mata ma faalogo i ai o‘u taliga ma ua ou pa‘i i ai, ma ua mausali ai lo‘u lava talitonuga e sa‘o o motu nei o loo aupito i sili ona tu i se tulaga maaleale, ma e muamua lava aafia latou i matagi malolosi, poo le siisii foi o peau o le sami.

O le upu moni lava afai e iai ni tupulaga ulavavale i Samoa ma Niu Sila, ia aumai e nonofo i Tuvalu ma Kiripati. O iina latou te iloa ai le tele o latou faamanuiga o loo maua i Samoa ma Niu Sila e lē o maua e tupulaga i Tuvalu ma Kiripati.

O Tuvalu o se atunuu e aupito i sili ona laitiiti. E lē lava o latou fanua ma eleele e nonofo faalelei ai ona tagata. I le 10,000 o le aofai o tagata uma i Tuvalu, e 6,000 le aofai o tagata o loo feomiai solo i le motu o Funafuti. E lamatia latou fanau ma eleele i peau o le sami, ma matagi malolosi.

E faapena foi ona lamatia latou suavai taumafa pe a ulufia e le suasami. E lē gata o le oona, ae ua pipisi ai foi faama‘i. E lē lava le laueleele o Tuvalu e fai ai ni paka faapitoa mo taaloga a autalavou.

O loo avea le malaevaalele e fai ma malae taalo a talavou se‘i vaganā ua ili le pu a le taavale fuimu ina ia o ese o le a iai se vaalele o le a taunuu.

E lē lava foi galuega. E ui o le toatele o talavou o loo maua latou faailoga ma iu mai aoga maualuluga i Fiti, ae e leai ni galuega e maua. O le toatele lava o le aufaigaluega e faigaluega i le Malo.

I le taimi sa ou iai i Tuvalu sa faasalalau ai ni avanoa faigaluega i 15 i le Ofisa o Leoleo. E silia ma le 300 tagata na talosagaina nei avanoa faigaluega.

E tau lē ola lelei foi mea totō, ona e leai se eleele, na o le oneone loaloa Tuvalu. E faamoemoe tasi le atunuu e faatau mai a latou mea taumafa mai Fiti ma Niu Sila.

E lē tele foi se oloa e maua i faleoloa, e pei o le anoano o oloa eseese o loo maua i faleoloa i Samoa ma Niu Sila.

E faapena foi Kiripati, e tele foi faaletonu o loo feagai ma lenei atunuu. E silia ma le 100,000 tagata i atumotu uma o Kiripati, mai lea aofai e 60,000 o tagata o loo faaputuputu i le motu o Tarawa.

E leai ni galuega. O le tele foi o galuega o galuega a le malo. E tau leai ni pisinisi e maua ai ni avanoa faigaluega. E sailiili uma le tele o tupulaga ia maua ni avanoa e malaga ai i atunuu i fafo mo ni avanoa i aoga maualuluga.

E salalau solo le lapisi i Kiripati ona e lē lava le eleele e tia‘i i ai lapisi. E telē le faafitauli i le suavai taumafa, ona e faamoemoe le toatele i vai‘eli, poo vai mai le timu. O vai‘eli, e maua ai tamaiti i faama‘i ma ua maliliu ai lava nisi.

E toatele o loo fia o i atunuu i fafo ae faigata tele visa. E tutusa uma le mau a nisi o tupulaga talavou mai Tuvalu ma Kiripati na faasoa mai ia te au e faapea, “E tāua tele matou atunuu ona e pau lava lea o atunuu faapenei i le lalolagi atoa. E leai lava se isi Tuvalu. E leai lava foi se isi Kiripati.”

“E tāua foi ia i matou le taofi mau i la matou gagana ma le aganuu, ia aua ne‘i mou atu. Ua tatau nei i atunuu o loo faasalalau le kasa oona i le vanimonimo ona taofi a latou faiga nei. O faiga nei o lea ua tupu ai le faaletonu o le tau i le Pasefika ma aafia ai o matou olaga.”

O loo iloa lelei foi e tupulaga mai Tuvalu ma Kiripati, a lē iu lelei a latou aoga, e lē mafai ona malaga i atunuu i fafo e saili galuega ai.

SamoaTimes:

Na toe maua se fesootaiga ma le afioga ni le alii Fapule, i le afiafi o le Aso Gafua na faamoemoe e toe taliu mai ai i Niu Sila lana faigamalaga, ma ia ta‘ua ai, ua na toe taofia le latou malaga ona ua lē mafai ona lele ane le vaalele mai Fiti e avatu latou, ona o le tetele o timuga i Kiripati. Fai mai o timuga nei ua latalata i le 2 tausaga talu ona timu mai i le atumotu o Kiripati.

I le taimi na toe maua mai ai lenei lipoti mai le alii Faipule, na ia saunoa e lei mautinoa  pe maua se latou vaalele i le aso e sosoo ai Aso Lua pe leai.

Peitai ane, o le atumotu o le Marshall Islands, e tasi le itula le mamao ese mai Kiripati, o loo iai nei i le “state of emergency” ona ua umi tele le taimi e leai se timu i le Marshall Islands, o se lāmala faaumiumi (a prolonged drought).