Taiulu le Kapeneta i le mataituina o faiga faavae mo le puipuiga o Samoa

O le Kapeneta ua taiulu nei i le mataituina o faiga faavae e puipuia ai Samoa mai soligatulafono faavaomalo
O le Kapeneta ua taiulu nei i le mataituina o faiga faavae e puipuia ai Samoa mai soligatulafono faavaomalo

O le Kapeneta le isi itutino o itutino e tolu ua filifilia e latou te mataituina ma faaaogā auala mo le puipuiga o Samoa, mai i soligatulafono e faaono ulufale mai i Samoa, e ala lea i malaevaalele ma uafu ma isi vaega e faaono sao mai i Samoa soligatulafono.

O le vaiaso na tea nei na faalauiloa ai ni tusi se lua, o loo faamanino mai ai popolega ma atugaluga o le malo, i faiga faasolitulafono e aafia ai Samoa.

E tolu lava itutino galue o le mataituina o le tusia ma le faamauina o tulafono e puipui mai ai Samoa. O le Kapeneta, o le komiti o ofisa sili o matagaluega a le malo National Security Committee (NSC) ma isi ofisa e tofia e le Kapeneta e auai ai i le komiti autu.

O le autu o le faataatia o faiga faavae ma tulafono faatonutonu, o le tuufaatasia lea o ni auala mautu toe malolosi e tetee atu ai i faiga faasolitulafono e sao mai i Samoa.

O le tiute o le Kapeneta o le valaau lea o se fonotaga faatopetope pe afai ae aafia Samoa i se mataupu maaleale e moomia ai le tali vave, ma se faaiuga vave a le Kapeneta mo le filemu. E lē gata i lea o le faaaogā o le vaega o le faavae a Samoa 105, e fautuaina ai le Ao o le Malo mo se faasilasilaga faatopetope i se itu ma’ale’ale e aafia ai Samoa.

E tele vaega faasolitulafono e faaono aafia ai Samoa. Peitai o le itu ma’ale’ale lea o loo agai iai suesuega o le faaaogā lea e tagata o itulau i le intaneti e faia ai la latou faasalalauga faasaga i tagata. O le saunoaga a le taitai o le atunuu, atonu o se tasi lea o faiga ua aafia ai le toatele o tagata Samoa, o fasalalauga i luga o intaneti.

“O faasalalauga o loo faia nei e tagata e lalafi i tua e le faaali mai o latou tagata, ae ua matua aafia ai loto ma finagalo o tagata lautele.

O aiga ma tagata aupito sili ona latalata ua malepelepe ma aafia o latou lagona ona o nei faasalalauga.” “O le faatuina la ma le faataatia mai o tulafono faatonutonu nei, o le a mafai ai ona maua tonu tagata o loo faia nei soligatulafono, i le faaaogā o le intaneti e faia ai faasalalauga faapea.” E lei faamanino mai i le saunoaga a le Palemia poo ai tonu o loo faatatau iai faasalalauga ia, ae o loo manino lelei, o tusitusiga ale “O le Palemia” poo o le “OLP” lea o loo faatatau iai. E le gata i lea o le faasalalauga faalauitele a le King Faipopo lea na faatonu ai e le Palemia, le Ofisa o le Loia Sili ia faatino auala masani e saili mai ai King Faipopo e tulai i le faamasinoga i Samoa ona o tuuaiga faasaga ia te ia. Ae na saunoa foi le taitai o le atunuu, e iai foi aafiaga tau soifua maloloina, e popole foi iai le malo, ma e ao ona puipui malu mai ai le atunuu.

O le faataitaiga manino lava ia na saunoa iai le Palemia, o le tausaga 1819, lea na aafia ai Samoa, i le faama’i o le flu poo le Influenza ona o le faatamala o le malo i lena vaitau. “O le faatamala o le faigamalo i lena vaitau lea na maliliu ai le tusa ma le kuata o le faitau aofai o Samoa i lena vaitau.”

O le mafuaga tonu lena na saunoa ai le Palemia e ao ai ona faaleleia ma mataitu lelei o tatou tuaoi i le faaono sao mai i Samoa o soligatulafono e aafia ai le soifua o le atunuu.

O loo aofia ai i tulafono faatonutonu suiga o le tau, soifua maloloina, sauaga, ma le feaveai o soligatulafono i va o atunuu. E tolu lava itutino galue o le mataituina o le tusia ma le faamauina o tulafono e puipui mai ai Samoa.

O le Kapeneta, o le komiti o ofisa sili o matagaluega a le malo, National Security Committee (NSC) ma isi ofisa e tofia e le Kapeneta e auai ai i le komiti autu.

O le autu o le faataatia o faiga faavae ma tulafono faatonutonu, o le tuufaatasia lea o ni auala mautu toe malolosi e tetee atu ai i faiga faasolitulafono e sao mai i Samoa.