Suiga ua iai le Pasefika Festival – ua faaaogā Ekalesia

Ua faamanatu i lenei tausaga le atoaga o le 21 tausaga talu ona faavae mai le Pasefika Festival.

O tausaga taitasi lava talu mai le tausaga faavae ua sili atu lava ma le 100,000 le aofai o tagata ua tafafao ma maimoa i faaaliga eseese o le Pasefika Festival.

O le toatele foi o tatou ekalesia ma isi faapotopotoga ua avea lava le toatele o tagata o loo agai atu i le Pasefika Festival ma avanoa ua fai ai faleaiga auā sailiga tupe a le autalavou ma ekalesia ma isi faapotopotoga.

Ua avea lava foi le lauiloa ma le toatele o tagata ua agai i tausaga taitasi i le Pasefika Festival ma avanoa ua fiafia ai foi le aufaipisinisi laiti e faatū ai latou faleie ma poloka e faatau ai foi latou oloa ma auaunaga.

E lē gata i pisinisi laiti mai isi aai o Niu Sila ae ua oo foi lava i pisinisi laiti mai Samoa ma atumotu o le Pasefika ua fai lava ma latou agai mai i le Pasefika Festival.

Talu mai le faatū e le Malo o le Supercity ma ua aiaia i tulafono a le Malo o le faalapotopotoga ua ta‘ua o le ATEED, o se kamupani tumaoti a le pulega i Aukilani o lea na faatū e le Malo a le National e pulea alamanuia e maua mai turisi ma polokalame o le tamaoaiga e aofia ai ma le ‘Pasefika Festival.’

O le tulai mai o lenei kamupani tumaoti o le ATEED ua fai ai ma suiga fou i le faatinoga o le Pasefika Festival. O le tausaga ua tea na ou tusi faaseā ai i le alii Pule Sili o lea kamupani ina ua ou maua tala ua sii i luga le tau o poloka e faaaogā e le komiuniti e faatau ai a latou faleaiga, ma ua toe faaopoopo le Aso Sa e faaauau ai lava le ‘Festival’.

I la‘u lava vaai i ai ua fai lava sina taugata o le tau o nei poloka pe a faatusatusa i le tau sa iai i tausaga ua tea.

O le sii o le tau o le poloka o le a sii ai foi tau o oloa a i latou o loo faia faleaiga. E le gata i lea o le a taofia ai foi le auai o isi faalapotopotoga e pei o autalavou, ekalesia ma le komiuniti lautele talu ai lava le taugata o le tau o poloka.

O la‘u faaseā ina ua faaopoopo e le ATEED le Aso Sa e faalua i ai aso o le Pasefika Festival, ona o le Aso Sa o aso e agai ai tagata Samoa ma le Pasefika ia latou sauniga lotu masani. E lē gata i lea e pei ua faaaogā Ekalesia e faatosina atu ai tagata i le Festival.

O le isi o le masani lava a le toatele o le Pasefika o le Aso Sa, o le aso malolo ma mafutaga faaleaiga, a o lenei ua taumafai lava le kamupani o ATEED e toso atu le atunuu ona o latou naunautaiga.

O le mafuaaga poo le naunautaiga a le ATEED ua fai ai nei suiga fou o le saili tupe lea ma le naunautaiga e siisiitia le tamaoaiga i Aukilani e auala mai lea i le faatosina o tagata e agai atu e fai faatau i le Pasefika Festival ma faatosina le au turisi mai fafo o Aukilani e tafafao mai i Aukilani.

O ia suiga o le taumafaiga a le ATEED ina ia faatosina ai tagata tafafao mai ma le au turisi ia latou faaaogā faletalimalo, faleaiga ma pisinisi eseese a o tafafao mai i Aukilani.

O nei taumafaiga uma e faamoemoe i tagata Pasefika auā o tatou lea o loo faatinoina fiafiaga ma faamaopoopoina aai taitasi a tagata atumotu i le Pasefika Festival. O lea la ua faaopoopo atu i ai ma le faaaogā o ekalesia.

O la‘u lava vaai i ai i le Aso Toonai ua tea, ua tau leai ni faleaiga sa masani ona tumutumu i aai taitasi, e oo foi lava i le nuu o Samoa e toalaiti lava nai faleaiga sa iai. Ou te lē o mautinoa poo le mafuaaga o le taugata o le tau o poloka pe leai, ae ou te masalosalo lava i ai.

Ou te lei auai a‘u ia i sauniga lotu sa faia i le Aso Sa e ui sa toatele lava nisi o aufaipese ma ekalesia sa tauanau mai e o atu e lagolago sauniga sa tapega mo le Aso Sa i le Festival.

O le Aso Sa lava lea sa malaga mai ai le Tupu Toga ma lana masiofo matou failotu faatasi i Magele i le Ekalesia Metotisi Toga i Magele lava.

E tāua atu ia te au le failotu faatasi ma le Tupu Toga ma le Ekalesia i Magele i lo lo‘u auai i se faigalotu ua faavae e le ATEED ona o a latou taumafaiga e faatosina atu tagata e tafafao atu i le Pasefika Festival ma faaaogā ma saili
tupe ai.

Ua ou ta‘ua lenei gaogaosā ina ia silafia lelei e le tatou Atunuu mafuaaga ua faavae ai nei suiga. Ma o la‘u lava talosaga e tatau lava ona tatou mataala i ai ma mataitu suiga nei. O upu masani a le tatou Atunuu: “E lē falala fua lau o le niu, e ala ona falala ona ua agi mai le matagi.

E lē te‘ite‘i iai nei suiga, o mafuaaga o le taumafaiga e saili tupe ma faatosina tagata e faaalu tupe, a o lea ua faaaogā i ai le tatou Atunuu ma Ekalesia.

O le mea foi ua tupu, e toe tupu lava. E ao lava ona tatou sauni i ai ma tapega i ai so tatou manatu i le faaaogā mai o Ekalesia.

Ou te popole i le faaaogā o ekalesia i nei suiga, ma ou te manatu e manaia pe ana iai se faapotopotoga tuufaatasi a Ekalesia Samoa i Aukilani ina ia mafai ai ona iai se faapotopotoga e faaalia so latou finagalo tuufaatasi e faatatau i mataupu faapenei aemaise i le va ma isi e pei la o le ATEED, poo le Council, ia poo le Malo foi.

Ou te lē a‘oa‘oina le tatou Atunuu, ae o le faanaunauga lava e logologo atu mo lo outou silafia lau vaai i polokiki a tama ia i le tatou Atunuu ma Ekalesia.