Sau e Siva mo le Tempo Dance Festival NZ

I lenei talutalu fou o a’ega o tomai eseese o tupulaga i le faatinoga o siva, e lē gata i tupulaga o isi atunuu ma aganuu, ae o se tulaga mata’ina le tulai mai foi o tupulaga Pasefika aemaise lava i alo ma fanau a Samoa, i lo latou taulamua ma taulagalaga i nisi o auala e faalauiloa ai o latou tomai siva ma ni feau fesoasoani o loo latou fia faasoa atu i isi.

O le vaega ua faaigoaina la latou faalapotopotoga poo se kulupu i se gagana lata mai, le Sau e Siva, e pei ona ta’ua e se tasi o sui na faatalanoaina e le nusipepa, o se amataga toalaiti na amata mai ai inau a faavaeina i le tausaga e 2013. Pe ā ma le to’a 20 i latou na iai i le uluai kulupu, lea na latou faatulaga ai se malae poo se platform ina ia tata’i atu iai isi tupulaga talavou e lē gata o Samoa ae o isi fanau a le Pasefika, o ē fiafia e a’oa’o le siva Samoa moni faapea foi siva Samoa ua fefiloi ma tagata faaneionapo poo le contemporary Siva Samoa, ma sa mātele i le amata mo tupulaga talavou o loo nonofo i le itu i Saute o Aukilani.

Ta’ua e lenei sui, e lē o latou o se ausiva (dance group) e pei o le tele o isi ausiva o iai nei, ae o le faatinoga o a latou faaaliga, e peiseai e faatino o se tala faaali ae faaaogā ai tāga o siva (Dance Theatre Collective). O le latou manulauti, ia faailoa pe faalauiloa ni tala latou te faamatalaina, e ala i le faatinoga o tāga o siva Samoa ua faafefiloi ma tāga o nei ona po.

Au a’osiva ma i latou o loo faamaopopoina le SAU E SIVA

E tusa ma le to’alima i latou autū o loo faaulu iai lenei polokalame, ma o i latou uma o loo auai i nei vaega e lima, sa a’oa’oina uma i le aoga o le Pacific Institute of Performing Arts (PIPA). Ae latou te galulue soosoo tau’au foi ma isi sui ua iloga i nei taleni o loo mafai ona fesoasoani atu e tuufaatasia a latou faaaliga o loo fai. O le taimi nei i sa latou faaaliga o loo faatulaga, e oo atu lava i le 60 nisi o loo taumafai e faaaogā mo siva, o le matutua e mai le 16 tausaga e oo atu lava i ē ua latalata i le 40 tausaga le matutua.

E pei ona ta’ua e lē o se ausiva, ma e lē o iai foi so latou faamoemoe e faafiafia i ni faatasiga masani e pei o faaipoipoga, aso fanau, ma aso faailogaina faapena e pei ona faafiafia ai le tele o ausiva, ma e lē auai foi i ni tauvaga siva. O le latou lava faanaunauga, ia faatino tāga eseese o a latou siva, e faamatala ai ni a latou tala (drama), ma nisi lava faaaliga o mea tau pesepesega ma faatino ai siva, aemaise lava e taulai la a latou faatinoga, i le faamatalaina ma faamamaluina ai Gafa o aiga ma tupuaga. 

O loo tulimata’ia e lenei polokalame le aso faailogaina tāua i lenei tausaga o le TEMPO DANCE FESTIVAL. O se taimi faapitoa e sili ona tāua i tagata Pasefika uma o loo iai i lenei vaega o tomai i tulaga tau siva. E tele isi poloketi poo polokalame o loo faatulaga e lei vaega mo le lumanai, e ui e le’i faailoaina mai lenei taimi, ae o loo pisi tele i latou mo na fuafuaga faataatitia. 

O le mea mautinoa foi, o le a lē gata ai iinei i Aotearoa le tuputupu a lenei vaega, ae o loo silasila mamao foi i se taimi e tatala atu faitotoa ina ia aofia uma le lalolagi aoao.

E to’alima lava i latou autū na fofoaina mai ma faaauau lenei polokalame, e iai le susuga, Troy Tu’ua, Epine Bob Savea, Italia Hunt, Leki Jackson-Bourke ma le tausala e toatasi o Idalene Ati. Sa faaleo foi le agaga faafetai ma le talisapaia e i latou nei, o ē uma o loo sisiva ma faatinoina a latou taumafaiga, aemaise foi le lagolagosua a o latou aiga, uo ma le loaloa o tagata Pasefika uma i Aukilani i Saute ma isi, o loo naunau e fesoasoani ma soosoo tau’au atu.