Rosie Brown – JP (vaega 1)

Malo le soifua manuia Samoa, Talofa lava. O le faaopoopoga o le tatou itulau masani mo lenei foi vaiaso. Ua mavae atu vaiaso e lua mo se tasi o tamā o le atunuu, manaia foi le silasila ma faitau i ai i le auala eseese mai o faamanuiaga a le Tamā i le Lagi, e faaaogāina ai soo se tasi ae sili ona viia ai lona suafa i taleni ma agavaa faasoasoa mai.


O le vaiaso nei o le a silasila i le tina ia Rosie Brown, e manatu o se tina e silafia tele e le mamalu o Samoa, talu ai o le tele o vaega o lona soifua, sa faaaluina ma fesoasoani ai i tagata Samoa i totonu o Aukilani i Niu Sila. I lona faato‘ā taunuu mai i totonu o Niu Sila, sa fiafia tele e faasoa ona lagona ma ona manatu mo galuega e manuia ai tagata lautele o lona atunuu.

O se tina e finau, ma e malosi tele foi lona siufofoga i le taimi e faaleo ai ona finagalo i soo se mataupu. E lē gata i totonu o faalapotopotoga laiti, ae e lē ‘alo foi ma e lē faatafa i le va feagai ai ma pulega faaitumalo, aemaise o le tulaga o polokiki.

E lē gata i le malosi o le siufofoga i le tilivaina o feau ma faatonuga, ae malosi foi i le tulaga o le lē fefoifoiai ma le mausalī o lona finagalo i soo se mataupu e tasi i ai tagata o lona atunuu.

Rosie Brown – JP

Aso Fanau : 24 Tesema 1942.

Afioaga: Neiafu Vava‘u i Tonga,  Saleimoa, Faleula ma Tufuiopa i Apia

Faaipoipo i se alii Palagi Maori i Niu Sila ma e toalua ona alo

Tuaa: Na soifua mai Rosie i ona mātua o le Tonga lona tamā, a o lona tina o le Samoa. Na fanau ma soifua a‘e Rosie i Neiafu i le motu o Vava‘u i le malo o Tonga.

E pei lava ona ta‘ua i luga ona o lona tama o se alii Tonga, ma o le mafuaga foi lea na fanau ma soifua ae ai lava i le malo o Tonga.

O Sina le suafa o lona tina, a o le tina o lona tina e tupuga mai i le aiga o Scanlan i Faleula, ma le aiga o Leiataatimu i le afioaga o Saleimoa i le itumalo o Sagaga.

O le tausaga e 1953 i le sefulu ma le tasi o ona tausaga, na faato‘ā tuvae ai i Samoa, ma nonofo ai loa e lei toe taliu i Tonga.

Sa ia ta‘ua lea vaitaimi o se taimi tāua tele mo ia ona ua mafai ona iloa ma nofo i le isi itu o lona aiga. Na pau le tulaga mautinoa i lea vaiatimi, e lei tele ni tu ma aga a le atunuu o lona tamā, sa ia a‘oa‘oina ma maitauina talu ai o le itiiti o le taimi sa nonofo ai i Tonga.

Soifua A‘oa‘oina

Sa aoga ma aoaoina i le aoga a le ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai i Lalovaea i Apia, mai lava i aoga maualalo Primary School, faasolo a‘e i vasega pito ane i ai. E manatua e Rosie se tasi o tina sa tuuina atu foi i le tatou itulau lenei i nai masina ua tuanai, le afioga ia Leaupepe Taulapapa Faimaala Phillips, sa faiaoga ia te ia a o iai i aoaoga.

O le aoga lava a le ekalesia Aso Fitu e pei ona ta‘ua, sa feiloai ai Rosie ma le afioga ia Leaupepe. Sa ta‘ua e Rosie le tele o le sao o lea foi tina o le atunuu e lē gata i le tulaga tau aoaoga, ae faapea foi i le taimi sa agai ai i luma ma faiga faapolokiki.

Na faaiuina lava aoaoga i le aoga a le Aso Fitu i Lalovaea, ona malaga mai ai lea i Niu Sila. E tele taimi sa femalagai ai i le va o Niu Sila ma Samoa. Na mafua lea tulaga ona sa naunau lava lona tina e nofo ma saili manuia i Niu Sila, peitai sa naunau pea lona loto e fia nofo lava ia i le atunuu i Samoa. Sa ia molimauina lava lona lagona i lena vaitaimi, o ia lava e fia nofo ma tautua mo le atunuu.

Taunuu i Niu Sila

O le tausaga e 1962, i le faato‘ā mae‘a lava o le uluai sisigafua ma le tutoatasi o le malo o Samoa, na malaga ai loa ma le faamoemoe e faamautu i Niu Sila. E pei lava ona ta‘ua e Rosie, o le finau malosi lava o lona tina na mafua ai ona faia lea filifiliga, peitai sa iai pea lona loto e fia nofo i Samoa.

Na ta‘ua foi e Rosie le tulaga o le faigofie o femalagaiga sa iai i lena vaitaimi. Sa ia faamaonia ia te ia lava, ona sa malaga mai e leai sona tusi folau sa manaomia, ma o le faiga lava lena e tasi sa faataunuuina i tagata Samoa uma e fia malaga mai i Niu Sila i lena lava vaitaimi.

O le faigauo a Niu Sila ma Samoa e vavalalata tele ma e mafanafana foi, o le ala foi lea e manatu ai lava Rosie, o isi atunuu o le Pasefika e lē taitai ona tutusa ma Samoa i le tele o vaega o le soifuaga faapea le va ma Niu Sila.

Sa ta‘ua foi e Rosie o le taimi na taunuu ai i Niu Sila, sa tele lava manaoga ma le tulaga sa tatau ona faaleleia mo le atinaeina o aiga ma le  taunuu mai o tagata Samoa i le atunuu.

O lea vaitaimi sa maitauina le faatoatele mai o tagata Samoa, ma isi atunuu o le Pasefika.

O le mafuaaga foi lea sa taumafai ai i lena vaitaimi, e tau tuufaatasia le mamalu o le atunuu, ma amata ai ni fesootaiga ma le malo o Niu Sila, ina ia galulue faatasi ma tuuavanoa mai mo le tele o ni polokalame mo le manuia o tagata e autovaa mai.

Le talitonuga ma le molimau a Rosie e uiga ia Niu Sila ma Samoa

E lē faapea ou te faamaualuga ma lo‘u manatu, ae ou te matuā teena le igoa ua faaigoaina ai tagata atumotu o le Pasefika, poo le Vasa Pasefika. O le faavae o lo‘u manatu leaga ou te lei fanau i luga o le sami poo le vasa, sa ou fanau i totonu o le nuu ma le atunuu.

Aisea ua faatāuaina ai e Niu Sila tagata Pasefika, ae lē tausisi pea i le faiga paaga ma le faigauo ma Samoa.

Ou te matuā lē fiafia lava a‘u i le tau faatusatusa mai o isi atunuu ia Samoa i faigamea i totonu o Niu Sila. Silasila foi e lei tautatala isi mau atunuu ma o latou tagata i le finauina o mataupu agai i le malo o Niu Sila.

O matou lava ma nisi o tamā ma tina matutua ua fai i lagi le folauga, sa savavali i Ueligitone i le maota o le Palemene a Niu Sila, ma tautatala o matou gutu mo manaoga o tagata Samoa.

E lei maimauina lava ni taimi o isi tagata Pasefika mai isi atunuu e finauina ai ma talosaga i le malo mo atinae e manuia ai tagata o o latou atunuu.

E lē tatau la ona tau faatusatusa mai isi atunuu o le Pasefika ma Samoa, leaga ua afu le tautua ma le auaunaga a tagata Samoa.

E saili malo, e lē fia toilalo foi i faiga a Niu Sila, ae tutu i luga ma savavali ma faatino galuega. Lea ua selesele i ai i ona po nei, ua manuia atu ai uma ma isi atunuu ma tagata lautele, a o le galuega sa tauasaina lava.

O le taimi nei a talosaga atu ni mataupu mo le manuia o tagata Samoa, ae liliu le malo faalala mai le Pasefika atoa, ae lē se‘i tagai toto‘a i le tele ma le anoanoai o galuega faigata sa tautiga ai tagata Samoa lava latou, mo le tautuaina o ona lava tagata.

E oo lava i leitio, o le tulaga tau sofua maloloina, o mataupu tau tagata Pasefika, ua taaofai lava ae o le mea moni, e aupito i toatele lava le faitau aofai o tagata Samoa i totonu o Niu Sila, nai lo isi atunuu o le Pasefika.

A finau atu i le malo o le mea lea e tatau lava mo Samoa, ae aumai tagata Pasefika e tau pupuni ai le mumusu e faataunuu manaoga o tagata Samoa.

O le ala lea e tumau ai lava lo‘u talitonuga e lē tatau ia Niu Sila ona taai faafalaina manaoga o Samoa ma isi atunuu.

O nai saafiafiga ia sa iloga ona matuā tatala mai e le tina talu ai lona ia lava talitonuga, ona o galuega tetele ma le tāua sa tigaina ma tautiga ai tamā ma tina o le atunuu e finauina.

O le vaiaso fou o le a silasila ai ma faitau i le soifua galue o le tina ia Rosie Brown, aemaise ai o isi galuega faaopoopo sa ia fesoasoani ai mo le taumafaiga o tagata Samoa i totonu o Niu Sila.