Moomia le tutu faatasi uma o Samoa i le taimi nei

Nai alo ma fanau o si o tatou atunuu o loo agai atu e fai a latou tui o le misela

O le toe faamalosi mai lea o le taitai o le atunuu le Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi a’o feagai ai Samoa ma le pepesi o le faama’i misela i le atunuu.
O le faamanatu a le Palemia, ona o le mapuna ane o nisi o tuua’iga e aofia ai le tuua’ia o falema’i a nisi o tamaitai tausima’i pasi sa galulue muamua i le matagaluega ae na o ese mai i le falema’i ona e lei malilie i le toe tuufaatasiga o le matagaluega o le Soifua Maloloina ma le auaunaga o le Soifua Maloloina.
O le saunoaga a le alii Palemia ona talu ai o lea ua iai Samoa i totonu o le State of Emergency e moomia le tutufaatasi o tagata uma, atoa ai ma le galulue faatasi uma ina ia taumafai e tafiesea le faama’i mai le atunuu.
E tusia lenei lipoti ua lata i le 50 le aofai o tagata maliliu ae iai foi nisi ua valoia le faaono oo atu i le 70 le aofai o le ‘au maliliu pe a fua i tagata la e tigaina i le taimi nei i le falema’i.
O le faaiuga o le vaiaso na tali ai le taitai o le atunuu i nisi o tuua’iga e faapea, e lei fia manao i ni fesoasoani mai i Niu Sila, ina ua fesiligia e le minisita o le va i fafo a Niu Sila Winston Peters ma le alii faipule Samoa Niu Sila o Aupito Viliamu Su’a, pe moomia se fesoasoani ina ua feiloai i le sailigatupe a tama tuai a Malisi i Aukilani talu ai nei.
Peitai na saunoa le Palemia e lē o le sa’o lena o lana faamatalaga, ma e sa’o na fesiligia o ia, peitai o lana tali na fai i ai, se’i sau i Samoa se’i vaai ma fesootai ma foma’i ona iloa tonu lea vaega e moomia ai le fesoasoani a Niu Sila.
O le taunuu mai o le Palemia i Samoa, na faatalanoa ai le mataupu, ma iloa ai le mea e tatau ona fai ina ua feiloai ma tagata tonu e ana le matata poo le tomai i tulaga tau soifua maloloina.
Peitai, na saunoa le taitai o le atunuu e taunuu mai i Samoa, ae ua uma ona fesootai le Komesina o Niu Sila i Samoa i Niu Sila e moomia le fesoasoani mai ia Niu Sila, ona o le faama’i o le misela i le atunuu.
“O tulaga e ao ona fai, ma o i tonu lea e ala ai ona faatāua paaga a Niu Sila ma Samoa faapea ma Ausetalia ma isi atunuu.”
O le faaiuga o le vaiaso na faalauiloa mai ai le faaopoopo o fesoasoani mai Niu Sila mo Samoa. E pei ona faasasalalau mai e le Minisita o le Va i Fafo Winston Peters.
Ua toe faaopoopo mai isi vailaau, o tamaitai tausima’i pasi faapitoa mo le faiga o tui o le misela, o foma’i e galulue faapitoa i totonu o potu e tuu ai ma’i tigaina, poo ICU ma alii ma tamaitai foma’i Samoa o loo galulue i Niu Sila e fesoasoani i le atunuu.
Faaalia e le alii minisita e tusa ma le 100,000, tui ma vailaau mo le misela ma le rubella, atoa ai ma se masini faapitoa e na te gaosia le okesene, lea ua foai mai e Niu Sila mo Samoa, ona ua maualuga le manaomia o le okesene mo ma’i misela i le falema’i.
O le vaiaso talu ai foi, na lipotia ai e le Talamua, le tulaga faigata ma le aafiaga o aafia ai foma’i ma tausima’i pasi, i aafiga tau i le mafaufau (traumatised), ona o le maliliu o le fanau laiti poo pepe i le faama’i o le misela.
Ua lipotia o lagona fiafia pe a manuia togafitiga o pepe, ae o lagona mafatia ma le lē mafai ona taofiofi o loimata pe a maliliu nai pepe, ua lē mafai ona fai i ai se togafitiga.
O le itu foi lea ua silasila i ai le malo Niu Sila, ina ia ia aumai ni tagata faapitoa faapea e galulue mo le atunuu ma ia maua se faamafanafanaga mo alii ma tamaitai foma’i o loo galulue faasolo atoa i le falema’i.
Peitai na faaalia e le alii foma’i o Dr Kamu i le Talamua, o nisi tamaiti ua tetea i tua ua manuia i togafitiga, ae ua toe faanatinati atu i le falema’i, ua toe aafia i aafiaga o le misela. O le mafuaaga e pei ona lipotia, o le lē faainuina e matua o vai e pei ona fai atu e foma’i.
Fai mai le alii foma’i, o isi tamaiti e avatu vai na faatonu e faainu e lei talaina, o lona uiga e leai ma se galuega poo se faatonuga a le falema’i o faia e mātua o tamaiti ia.
Ua faatonuina foi e le Palemia leoleo ina ia tapunia le pisinisi a se tasi alii o loo fai, poo le Kangen Water lea o loo faagaioi mai i Vaivase. O le pisinisi a lea alii lea ua faapea nisi ua manuia ai. Ua toatele foi nisi o loo sulu atu i ai.