Lagolago malosi le pulega a Waitakere i le faamanatuina o le gagana Samoa i Niu Sila

O le gagana Samoa o le gagana lona tolu lea o loo ua faaaogāina tele i Niu Sila, ma ua mafuli i ai le malamalamaga o tagata o le itumalo i Sisifo, i lalo o le pulega faaitumalo a Waitakere.
O le auala lea ua matuā lagolago malosi ai e le pulega faaitumalo o lea itulagi o le aai tele i Aukilani, ni polokalame e faalauiloa atili ai le gagana Samoa i totonu lava o lana pulega.
O le mau lea ma le finagalo sa faaalia e le tamaitai o Judy Lawley, i se talanoaga ma le Samoa Times i le faaiuga o le vaiaso talu ai.

O Judy Lawley o ia o se tamaitai Niu Sila, o se faufautua mo le pulega faaitumalo i lea lava aai. E lē gata i lea, a o ia foi o loo avea ma taitaifono o le tulaga o aganuu ma mataupu tau i tagata lautele i aukilani i sisifo.

Sa ta‘ua e Lawley, e tāua tele le gagana Samoa, ona e lē gata ina ua pasia ma ioeina e le malo le faatāuaina, ae peitai sa ia faailoa foi, e latalata i le ‘afa o le faitau aofai o tagata Aukilani i Sisifo, o tagata Samoa.

E tele vaega sa faavae ai lagona ma le manatu o le taitaifono o Judy, ua alagatatau ai ona matuā faia ni faiga faatosina, ma faasalalauga e saga faailoa atili ai le gagana Samoa.
O le tulaga o le atinaeina o pisinisi ma auaunaga lautele i totonu o le itumalo, o loo matuā telē se sao o tagata Samoa.

O le faaaogāina o auaunaga ma tautua a le malo ma le aufaipisinisi, e lē tau faailoaina foi le malosi o le lagolago a tagata Samoa. A liliu foi i le tulaga o taaloga, faafiafiaga, musika, taleni, ma a‘oa‘oga, o loo numera tasi lava foi alo ma fanau a tagata Samoa.
O le ā la se isi mea e toe tau faatali ai le faia ma le faalauiloaina o le gagana a Samoa i totonu o le itumalo ma Niu Sila?

O pine faamau ma faamaoniga ia sa matuā aliali mai i le finagalo o lea tamaitai Kiwi, ina ua feiloai atu i ai, ma talanoaina sona finagalo i le faamoemoe sa faapitoa ai le vaiaso mo le gagana Samoa.

E fa faletusi a le pulega faaitumalo a Waitakere, ma o ia nofoaga uma sa tofu lava ma polokalame eseese sa faatinoina ai mo le faalauiloaina ma le faatāuaina o le gagana i le vaisao na tea nei.
O polokalame sa fuafua lava i faiga o tu ma aga ma le gagana, e ala i le faatasi ane i ai o nisi o a‘oga maualuluga o le aai.

O le nofoaga tele soofaatasi a le pulega faaitumalo, ma le a‘oga o mātātā eseese a le Unitech i Henderson sa matuā mamafa ma mafuli i ai polokalame a le City Council a Waitakere.
Sa molimauina mai foi e i latou o loo galulue ma faagaioia ia nofoaga e fā e pei ona ta‘ua, le alulau lelei ma le toatele o tagata e alaala i totonu o le aai, sa faaali lo latou lagolago e ala i polokalame sa faatinoina e le fanau i totonu lava o ia nofoaga.

O le a‘oga maualuga a Henderson South, ma le a‘oga maualuga a Lincoln, sa matuā tuvaelua ma galulue malosi i le faatinoina o polokalame, o le saunoaga lea mai le taitaifono o aganuu ma tagata lautele, Judy Lawley.

O loo iai le faamoemoe o le a mamafa nisi faiga e faalauiloa ai pea le gagana Samoa mo le tausaga fou, pe afai ae lē telē se aafiaga e ono tulai mai i le suiga e pei ona fuafuaina e le malo, i le Super City.

Sa ta‘ua foi e Judy, ua amata vaavaai le pulega faaitumalo i Waitakere, e amata atu i le tausaga nei pe a mae‘a le vaiaso o loo faamamaluina ai le gagana, ona fuafua nisi auala e faia ai faasalalauga faalauaitele mo le tausaga fou.

O leitio ma nusipepa, faapea televise, o nisi ia o auala ua toe silasila nei i ai mo le faamoemoe lava lea e tasi, pe a aulia le taimi faapenei i le tausaga o muamua.

O faiga e pei ona ta‘ua e le taitaifono, o se auala lea e faailoa atili ai le vavalalata o le mafutaga a tagata Samoa ma le pulega faaitumalo i Sisifo, aemaise ai o se faiga e faailoa ai foi le matuā lagolagoina malosi e le pulega, o le faatāuaina o le gagana Samoa i totonu o le itumalo ma le atunuu atoa.