Laasia e Samoa se isi atinae gaosi meainu malolosi

O lea ua a‘e manuia se isi taumafaiga a le nofoaga mo suesuega faasaienisi le Scientific Research Organisation of Samoa le SROS ua mafai ona maua le alcohol poo le vai ‘ati mai fua o nisi o laau tau faatoaga i Samoa e pei o le fala‘aina, vineka, ma le talo, ma ua mafai ai ona gaosia ni fagu malosi mo meainu e faaaogā e tagata.

O se suesuega na fesoasoani i ai le Malo o Korea i lona faatupeina ma o lea ua aliali mai ai, o le a mafai ona gaosia meainu malolosi faapea i Samoa, faapei ona fiafia foi le toatele i meainu malolosi o loo aumai mai fafo, e pei o le vodka, whiskey, rum ma isi.

O le faamoemoe o lea suesuega ua tino mai ia mafai ona iai nisi oloa e gaosi e faaaogā i ai fua o faatoaga o loo maua i le atunuu. “O loo tele a tatou fualaau‘aina suamalie ma fua o laau faatoaga e lē o mafai ona aveina i fafo ona o aiaiga o tulafono a isi atunuu, ae o le tulaga lea ua maua mai i suesuega o se itu lelei lea mo pisinisi gaosi oloa i le atunuu”, o se finagalo lea o le faauluuluga o le nofoaga mo suesuega le susuga David Hunter.

“O aso ia sa tatou fiafia e ‘ai mago ma isi fualaau suamalie, a o suiga o le soifuaga ua iai nei, ua tagi mai fanau i ni apu ae ua pala ai mago ma lē mafai ona faaaogā”. Na saunoa le Palemia le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, o se isi lea o mafuaaga o le faatuina e le Malo o le nofoaga mo suesuega faasaienisi o loo iai nei i Nafanua, ia mafai ona saili nisi faiga e faaaogā i ai laau eseese o loo maua i le atunuu ina ia gaosia ai nisi ituaiga o oloa, e mafai ona faatau i fafo.

Ua mae‘a ona maua se tasi o faaiuga o suesuega ua mafai ai ona gaosia le falaomata mai le ‘ulu, lea ua gaosia ai se isi ituaiga o beer a le kamupani gaosi ava malosi o le Vailima.

Faaalia e se tasi o faipisinisi lauiloa i le atunuu le afioga Tuatagaloa Joe Annandale, o lana tofo atu i meainu malolosi ua mafai ona gaosia mai nisi o laau tau faatoaga i Samoa, e sili atu lona lelei nai lo nisi o meainu malolosi ua ia tofo i ai, ae o loo aumai mai fafo.

“Ua ou fiafia tele i lenei taumafaiga, auā a lelei ona atinae o le a lē toe faatauina e o tatou tagata meainu malolosi mai fafo, ae faatau lava a tatou meainu malolosi”.

O le isi itu na faaalia e Tuatagaloa, a lelei foi ona atinae lea oloa, o le a mafai ona maketi atu i fafo ma tosina mai ai tagata o isi atunuu e faatau atu meainu malolosi mai Samoa. Ua taatia atu nei le taunuuga o suesuega i le au faipisinisi ma le au gaosi oloa, latou te filifili ai i le faaaogāina o lea taumafaiga e avea ai ma se tasi o atinae tau pisinisi mo Samoa.

O nisi o malo valaaulia o loo latou tofoina meainu malolosi ua gaosia mai fua o laau e pei o le fala‘aina, vineka poo le star fruit ma le talo

 Le taimi ua tofo e le Palemia se tasi o meainu malosi poo se spirit ua gaosia mai i fua o laau tau faatoaga e maua i Samoa