Ia pupula mata

Sui usufono o le fono a Minisita o le Va i Fafo a le Pasefika - Photo: Government of Samoa Facebook Page
Sui usufono o le fono a Minisita o le Va i Fafo a le Pasefika – Photo: Government of Samoa Facebook Page

Ua fautuaina e le Sui Palemia o Niu Sila, Vaovasamanaia Winston Peters atunuu uma o le Pasefika, ina ia tatala o latou mata i le polokalame a le malo Saina mo le faamatuu atu o nonogatupe i atunuu o le Pasefika.

O le saunoaga a le sui Palemia ina ua fesiligia i sona finagalo i le eseesega o polokalame fesoasoani mai ia Ausetalia, Niu Sila, ma Amerika, lea e faitau miliona le tuufaatasiga o fesoasoani mai ia Niu Sila ma Ausetalia ae faitau ta’i piliona tupe o le faatupega o fesoasoani mai i le malo Saina.

“E lē o ni fesoasoani ia e faamatuu mai e Saina, o le polokalame faapitoa a le malo Saina e sue ai latou tupe e auala atu lea i tupe faaopoopo i se aofaiga o nonogatupe ua faamatuu e le malo Saina mo atunuu o le Pasefika.”

“E leai se eseesega e tai pei lava o nonogatupe a se aiga, a fai se nonogatupe o lona uiga e ao ona toe totogi, atoa ai la ma le tupe faaopoopo (interest) a lē totogia o lona uiga, e tali le aiga i le faletupe na nonō ai le tupe.”

Saunoa le sui palemia, e leai sona manatu e faifai agai i le polokalame a le malo Saina, ae pau le mea e na te fautuaina atunuu o le Pasefika poo ona nuu tuaoi, ia matuā tatala o latou mata ma mata’ituina fesoasoani mai a le malo Saina. “Ia pupula outou mata, ma ia taumafai e totogi nonogatupe ia, auā a lē faia, o lona uiga e tu i le faaletonu.”

“Auā poo le ā lava, o le faaiuga o le aso, e tatau i soo se faigamalo ona vaai faalelei ma tausi faalelei ona tagatānuu, o tatou atunuu o tatou aiga, o lona uiga ia mataala ma vaai lelei i mataupu maaleale faapenei.” O le saunoaga foi lea na saunoa iai le peresitene o le malo Nauru, Baron Waqa, lea na ia faaalia o le faauigaga tonu lea o le autu o le fonotaga a minisita o le Pasefika.

“O le mea tonu lava lena o loo taumafai malosi iai taitai o malo o le Pasefika, ina ia tutu faatasi uma ma galulue faatasi uma atunuu o le Pasefika ina ia malosi ma mauaa, ia aua ne’i ofi mai nisi atunuu tetele o le lalolagi ma taumafai e una’i mai ni mea o loo mananao iai, ae lē o le mea tonu lena o loo mananao iai malo o le Pasefika.” Saunoa foi le Peresitene, e le o se mataupu faatulaga i talanoaga a taitai o malo, peitai o mataupu faapenei e manino lava a iai ni aulape, e tutu faatasi uma atunuu o le Pasefika. I le faatalanoaga ma le taitai o le atunuu, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, na ia faaalia manino ai mo ia lava, e tatau ona tatala uma avanoa, i atunuu e maua mai ai faamanuiaga ma fesoasoani faapea.

Ta’ua e Tuilaepa, o le gasu o mataupu faapea o mea na a tama matutua e talanoa ma faasolo iai mafaufauga, ae mo Samoa lava ia, afai o se mea e maua mai ai manuia talia ma le fiafia.

Ta’ua e le Palemia, e ave le faamuamua a le malo i vaega o loo moomia ai le fesoasoani a ona tagatānuu. “O le uiga o la’u faamatalaga a maua mai lava nai fesoasoani e faata ane ai le isi vaega o le auala ta, ua lelei tele lea, ia poo se fesoasoani foi, e faalautele ai autu e faaalu ai le suavai, ia o ai ana lē talia o la e manuia ai tagata uma?”

Saunoa Tuilaepa, e iai le eseesega o Niu Sila, Ausetalia, Amerika ma Saina pe a oo i mataupu ia. “O Saina, afai e ofo mai le fesoasoani e fai lava ia uma, ae lē faapei o Ausetalia, a ofo ofo mai e latou te fausia le fale fono, ae uma ane sui a latou faigamalo, ona taofi ai lea o le latou ofo na aumai, lea ua toe tago atu le malo o Samoa e faauma.”

O le faaiuga o le vaiaso na faamae’a ai le fonotaga a minisita o le Pasefika.