Fesoasoani Iunivesite a Otago i auaunaga a le Falema’i Fa’inifo a Samoa

Staff a le University of Otago Pacific Island Centre, sa fesoasoani e la’u nofoa faapitoa mo falemai fainifo mo Samoa

O se foai tāua ua faia e le Iunivesite a Otago mo le Matagaluega a le Soifua Maloloina i Samoa, i lona falema’i fa’inifo, e ala i le foaiina o ni nofoa faapitoa mo le faatinoina o galuega a foma’i fa’inifo. 

O le agaga lea i lenei foi iuniveite, o le fia fesoasoani atu i atunuu o le Pasefike ia latou falema’i fa’inifo.

Na mafua lenei gaioiga alofa ona o le asiasiga atu a le Pro-Vice-Chancellor o le Division of Health Sciences, susuga ia Professor Paul Brunton, sa alu talu ai nei i Samoa mo lona fia asiasi atu i nisi sa aooga ai i le iunivesite a Otago lea ua galulue ai nei i le falema’i fa’inifo i Samoa, ma sa ia matauina ai, le manaomia ona faaleleia le tulaga o meafaigaluega o loo faatino ai galuega a le vaega i Samoa, auā o le manatu o Professor Brunton, afai e lē lelei ma lē atoatoa meafaigaluega o loo faaaogā, o le a faapena foi ona lē atoa ai ma lelei le faatinoga o le auaunaga o loo faia i gasegase o loo autovaa atu mo se fesoasoani.

Lea la na a’e ai se tofa i le alii faiaoga ma le latou iunivesite, ina ia foai atu nofoa nei mo le falema’i fa’inifo i Samoa. Ua fetaui le tulai mai o le manaoga i Samoa, ma le toe suia o nisi o nofoa o le latou potu o loo faia ai a’oa’oga faafoma’i i le aoga, ae o loo lelei lava le tulaga o nei nofoa, lea la ua avatu ai loa mo le falema’i i Samoa, faamoemoe o le a aogā e faatino lelei ai galuega a foma’i nifo i Motootua.

I se pepa o faamatalaga na tuuina mai, o loo faaalia ai le agaga faafetai o le afioga i le Faatonu Sili o le Matagaluega a le Soifua Maloloina, Leausa Samau Dr Take Naseri, e na te talia aloaia ai lenei foai mai le Iunivesite a Otago. O le Iunivesite lenei a Otago, e tele lava taimi latou te faia ai ni foai mo le vaega o le soifua maloloina o nifo i le falema’i i Samoa, e pei foi la ona latou faia ai i lenei tausaga lenei foai o nofoa faapitoa e valu mo le falefa’inifo.

Ta’ua i lipoti, ua iai le fuafuaga a le matagaluega, atonu o le a lē gata e faaaogā nei nofoa i le falema’i fa’inifo i Motootua, ae faapea foi i isi falema’i faaitumalo i Lalomanu, Poutasi, i Upolu faapea i Foailalo, Sataua ma Safotu i Savaii. O le Aso Faraile talu ai, aso 13 Setema i le 10am i le taeao, na faia ai le sauniga aloaia i le falema’i o le Tupua Tamasese Mea’ole i Motootua, e tauaao aloaia atu ai nei nofoa.