Fesoasoani i latou o galulue i le RSE i Niu Sila mo le tau tineia o le Misela

Tauaao atu e Lemalu Nele Leilua le siaki ia Sili Epa Tuioti, o le Minisita o Tupe faatasi ma le Minisita o Alamanuia ma Leipa ia Lautafi Selafi Fio Purcell

E $10,000 NZD le tupe ua fesoasoani mai ai le 600 o tagata Samoa o loo galulue i galuega faavaitaimi i Hawkes Bay i Niu Sila atoa ai ma le kamupani fasi manu le Silver Fern i Dunedin, mo galuega faatino e fesoasoani ai e foia le faama’i o le misela mai Samoa nei.
O lea tupe sa tauaaoina atu i se siaki e le Minisita o Alamanuia ma Leipa ia Lautafi Selafi Feo Purcell i le alii minisita o le Matagaluega o Tupe ia Sili Epa Tuioti i le taeao o le Aso Lua o le vaiaso ua mave i le Faletupe Tutotonu o Samoa i Apia.
Saunoa le alii minisita ia Lautafi Selafi Purcell, “O lenei tupe sa tuuina mai e nai fanau ia o loo galulue i le vaega lea o Niu Sila lea e iai Hastings ma Napier ia te au a’o o’u iai i malologa i Niu Sila. O sa latou lea meaalofa poo so latou sao lea e tuu mai ia Samoa auā le alo atu e tau tineia le faama’i o le misela.”
Na faailoa e le alii minisita o se faafiafiaga a nai fanau nei sa faia mo le Kerisimasi ma tuuina mai ai loa le siaki $10,000 NZD. Sa fesoasoani tele le tamaitai ia Lemalu Nele Leilua i le tuufaatasia o lea meaalofa mai ia alo ma fanau a le atunuu.
Na saunoa le alii Minisita, “E lagona le agaga faafetai i o tatou tagata nei ona e lē o tele ni a latou tupe o maua, o loo taumafai mai foi le atina’ega o aiga i Samoa nei, peitai e maeu le loto atunuu.”
O le faafetai a le Malo o Samoa sa faaleo lea e le alii minisita o Tupe ia Sili Epa Tuioti, ma ia faailoa ai o loo gata mai le aofaiga o le meaalofa ua iai nei mo le misela i le 700,000 lea sa faailoa i le Palemene i lona tauaofiaga talu ai nei.
Ae o loo faamauina pea fesoasoani ua faaoo atu i tua mai o lea taimi, e oo mai lava i le taimi nei, ma o le a mafai ona faalauiloa mai ia fuainumera ma i latou na ala mai ai le fesoasoani, i le tala faatatau faaopoopo lona lua o le tala o le tupe i le tausaga lenei.
Ua toe faaopoopo atu foi e le malo le isi 1 miliona i le 6 miliona sa tuuina atu i le komiti o faalavelave faafuasei ma le matagaluega o le soifua maloloina, auā lava tulaga manaomia mo le tineia o le faama’i o le misela.
Saunoa Sili, “Afai e toe manaomia se isi tupe e tatau ona toe tagai i ai le malo e toe ave se isi tupe pe a faapea e manaomia se isi vaega tupe. O loo faamoemoe ma faalagolago i le komiti e logo mai le malo. O le tāua foi o mea faapea o le responsibility lava o tatou o a tatou lava tupe e fai a’i, o fesoasoani mai fafo ma o tatou aiga o mea faaopoopo na e iai, o le 7 miliona lava ia lea ua tuuina atu mai le malo lea, ae a faapea e toe manaomia e tatau lava ona toe faaopoopo se isi vaega tupe.”