Fesoasoani Air Force a Niu Sila i le vaega tineimu a Samoa

O se tasi lenei o auaunaga sili ona faatauina i totonu o le atunuu, o le matata a nai alii ma tamaitai o loo galulue i le matagaluega o le Tineimu.

E pei ona silafia ua iai nei se isi ofisa o le Tineimu i Faleata, ua avea ma faamama avega i tulaga o ni faafitauli faapea e tulai mai i lea foi faaitu o le taulaga.

O se auaunaga foi e pei lava o le faatinoga o le auaunaga a malu o le malo faapea alii ma tamaitai fomai, e moomia lava le faaauau pea o aoaoga ma toleniga, ina ia atili faamaai atili tomai i le faatinoga o le auaunaga, aemaise lava o i latou tonu nei e tele ina faalagolago i ai le soifua o tagata pe a tulai ni faalavelave.

O le vaiaso la talu ai, na maua ai e le vaega a le tineimu i Faleata, se isi fesoasoani faaopoopo i le faamaaiina atili o o latou tomai, ina ua auai atu i ai se vaega o le ami a Nu Sila lea o loo faia ni a latou galuega fesoasoani i Samoa, le Royal New Zealand Air Force (RNZAF) ma faia faatasi ni a latou faataitaiga, e faaaoga i ai le helikopa a le ami, mo nisi o faataitaiga i taimi o ni mu faafuasei.

O nisi o vaega o na faataitaiga, o le faaaoga o le helikopa e tuutuu ifo ai i le fogaeleele nisi o tapu tetele lea e ono faaaoga i ni taimi o ni mu, aemaise lava i ni nofoaga e le faigofie ona oo atu i ai taavale a le fuimu, ona faaaoga ai lea o vaalele laiti faapea, ae i le taimi e tasi ia faamautinoa foi le saogalemu o le helikopa.

Taua e se sui o le RNZAF, Corporal Hutton, o se taimi muamua lea ua faia i ni faataitaiga i lea metotia tau fuimu, ma ua iai le faanaunautaiga o le matagaluega, ia vave mai se taimi o le a amata faalauiloa ai ma faaaoga i Samoa lena auala tau fuimu.

Na vaaia foi le fiafia o alii o le tineimu a Samoa a o faia na faataitaiga, ma e lei umi se taimi na tau faasinosino ai ia latou le auala e faatino ai lea auala, ae ua mafai ona masani.

O nisi foi o galuega na aoga i ai le helikopa a le air force, na auina atu ai le 1000 lita o se suauu kiso i luga o le Mt Tafua, ina ia faaola ai ni transmitters mo le leitio, lea o loo faatulaga i luga o lena mauga, aua le faaolaina o leitio i le vaega o Upolu.

O le tulaga masani e saesae lava i luga nei suauu e lau tai 20 lita i luga, ae ua tele se faamama avega a le helikopa na mafai ai ona ave atoa lenei suauu i le taimi e tasi.

E iai le faamoemoe o le masina fou o Setema e faamaea ai le auaunaga o loo faia e lenei vaega o le ami a Niu Sila i Samoa, e pei ona sa amata mai le aso 29 o le masina talu ai o Iulai.

O nei fesoasoani uma mai le malo Niu Sila e tauala atu i le latou Air Force, e aoga tele mo le faasauni ma tapena ai foi vaega nei o loo nafa ma ia ituaiga o galuega laveai, ina ia tulai mai ni taimi o ni mala faafuasei, ae o loo lava sauni i meafaigaluega, ae sili o le tomai e faatino ai galuega.