Fesiligia tapenaga i le tala o le soifuaga Susuga Malietoa Tanumafili II

O le susuga Morgan Tuimalealiifano ma Graham Hassall o loo tapenaina le tusi o le talaaga o le soifua galue o le Susuga Malietoa Tanumafili II, sa avea ma Ao o le Malo o Samoa i le tele o tausaga ua mavae
O le susuga Morgan Tuimalealiifano ma Graham Hassall o loo tapenaina le tusi o le talaaga o le soifua galue o le Susuga Malietoa Tanumafili II, sa avea ma Ao o le Malo o Samoa i le tele o tausaga ua mavae

Ua aliali lagona siisii o nisi o alo ma fanau e faasino i le afioga i le Tapaau Faasisina le Susuga Malietoa Tanumafili II ona o se tapenaga o se tusi o le tala o le soifua o Malietoa Tanumafili ua faia e se tasi o faia’oga o le Iunivesite a le Pasefika i Fiti o Morgan Tuimalealiifano ma le faia’oga o le Iunivesite o Vitoria o Graham Hassall sa galue foi i le Iunivesite a le Pasefika le USP.

Ua aliali lea lagona lagomia ona ua faaalia e le susuga Papalii Iosefo Titiuatoa Malietoa Tanumafili II i le lipoti a le leitio a Niu Sila, e lei logoina o ia ma isi o le aiga i lea faamoemoe. O se tasi foi o atalii o se tasi o alo o le Malietoa Tanumafili le susuga Papalii Malietau na tusi i le Iunivesite o Vitoria i Ueligitone i Niu Sila ma faailoa ai ona atugaluga i le suesuega mo se tusi o le soifua galue o le tuaa o lona tamā e aunoa ma se silafia pe logoina foi lea itu o le aiga. O le susuga i le Malietoa Tanumafili II na avea ma Ao o le Malo i le uluai Tutoatasi o le 1962 seia oo ina tuumalo i le tausaga e 2007.  E iai le talitonuga o Papalii Iosefo Titiuatoa e leai ma se talanoaga a lo latou auaiga ua faia ua faapea ua iai se manatu e taatia atu i ni tagata o galulue i iunivesite e faia se tusi o le tala o le soifua galue o lona tuaa.

O le manatu o Papalii Malietau i le lipoti a le leitio a Niu Sila e oo i le sipelaina e i laua o loo faia le tapenaga o le suafa o le tuaa o lona tamā poo lona grandfather e sese.

“E faapefea ona la faia se tapenaga ae oo i le sipelaga o le suafa e lē iloa”. Ua lē fiafia foi Papalii Malietau i se fuafuaga a le Iunivesite o Vitoria e latou te lolomi le tusi o le talaaga o le soifua galue o Malietoa Tanumafili II.

O loo autu le galuega o le tuufaatasia o se tusi o le talaaga o le soifua galue o le Tapaau Faasisina i ona tiute faalemalo a’o avea ma Ao Mamalu ae e lē o iai se fuafuaga a le iunivesite e oo lana sailiiliga ma le tuufaatasia o lea talaaga i faamatalaga e patino tonu lava i le Tapaau Faasisina poo se isi faaupuga o faamatalaga e agai i lona personal life.

O loo lagolagoina le faia o se tusi o le talaaga o le soifua galue o le Malietoa Tanumafili II e le Iunivesite Aoao o Samoa, o le nofoaga tutotonu o suesuega o mataupu tau Samoa a lea iunivesite, o le fale mataaga o Samoa, le Ofisa Sili o le Matagaluega o Faamasinoga ma le faafoeina o mataupu tau faamasinoga, ma le Ofisa Sili o le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono.

Faaalia e Morgan Tuimalealiifano i lea lava lipoti a le leitio a Niu Sila o le faamoemoe autu o le tuu faatasia o lea talaaga o le soifua galue o Malietoa o loo galulue ai tagata popoto o iunivesite eseese e iai o latou tomai faapitoa i tala faasolopito poo Historians.

Ua ia faailoa foi ua mae’a ona ia fesootai i le aiga o alo ma fanau a le Malietoa mai le sootaga i le faaipoipoga o loo tele ni faamaumauga o galuega a le Malietoa o loo latou teuina.

Faaalia e Morgan e lē taofia le galuega o loo faatino nei o le faia o sailiiliga ma le faamoemoe e tuuina i se tusi o le a faalauiloa ma faasalalau mo le silafia e le toatele o tagata o le soifua galue o le Malietoa Tanumafili II a’o avea ma Ao o le Malo mo ni tausaga se tele.