Faamautu tofiga Pule Sili Matagaluega a le Malo

E na o le toalua Pule sili fou ua filifilia e le Malo e tauaveina tofiga Ulu o le Matagaluega o Aoga Taaloga ma Aganuu, ma le Ofisa o le Komesina o Faigapalota.

O le faaiuga o le vaiaso na faalauiloa mai ai e le ofisa o faamatalaga a le Malo le filifiliga a le Kapeneta ua aloaia lea ua tofia ai le susuga Papalii Malietau Laupepa o se loia sa galue i le Ofisa o le Loia sili a le Malo.

O le a sui tulaga Papalii i le afioga Tanuvasa Isitolo Lemisio, o ia na uluai avea ma Komesina o Faigapalota, ina ua faatuina lea ofisa ma vavae ese mai galugea ma tiute tau palota mai le ofisa o le Fono Aoao Faitulafono.

O le susuga ia Papalii na faauu mai ma le Faailoga Tikeri i le Bachelor of Laws ma le Bachelor of Arts mai le Iunivesite o Aukilani i le tausaga 1994 ma le 1998.

E tofia nei le Susuga Papalii o loo umia le tulaga o le Ofisa Sili Lagolago i le Ofisa o le Loia Sili. Ua lima ai nei tausaga talu ona ia seei i lea tulaga tofi.

Na galue foi i Ausetalia, Niu Kaletonia i galuega faaloia. E tele isi tulaga tofi na galue ai Papalii i totonu o le Malo faapea Komiti ma Faalapotopotoga Faavaomalo.  O le susuga ia Papalii ua faaipoipo, ma o se sui o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa.

O le afioga Falanaipupu Tanielu Aiafi ua avea nei ma Ulu o le Matagaluega o Aoga Taaloga ma Aganuu lea sa seei ai le faletua le afioga Galuemalemana Nuufou Petaia. E na o faatasi ona avea Galumalemana Nuufou ma Pule Sili o lea matagaluega.

O le Afioga a Falanaipupu na aoaoina i totonu o Samoa ma faamanuiaina ai mo aoaoga i Iunivesite i totonu o Ausetalia lea na faauu mai ai i le Faailoga o le Masters of Information Systems mai le Iunivesite o Curtin ma le Bachelor of Education e faapitoa i mataupu tau Environmental Science and Technology in Education mai le Iunivesite o Flinders i Adelaide. E tofia nei Falanaipupu o loo galue i le Secretariat of the Pacific Community i Suva, Fiti mai le tausaga 2009.

Sa galue foi o ia i le Iunivesite Aoao o Samoa mo le tolu tausaga, faapea foi le Samoa Polytechnic mo le ono tausaga lea na avea ai ma faauluuluga o le School of Commerce and General Studies. Sa uluai galue o ia i le Matagaluega o Aoga i le 1990, e avea ma se tasi o faauluuluga, ina ua mae‘a mai aoaoga i atunuu i fafo.

O le Afioga ia Falanaipupu e mai i alalafaga o Asaga, Vaitele, Amaile ma Alafua.  O se sui o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa ma le Ekalesia Peace Chapel. Ua faaipoipo ma e toaono o laua alo.

O le faalauiloa mai e le Malo o ia faaiuga ua mautinoa ai nei e toaiva isi faauluuluga ua toe filifilia i le mae‘a o a latou konekarate taitolu tausaga. O i latou ia e aofia ai le Komesina o leoleo ma falepuipui, le Pule Sili o le matagaluega a le Palemia ma le kapeneta, matagaluega o felauaiga, ma galuega tetele, matagaluega o fesootaiga faatekonolosi, matagaluega o tina ma tamaitai atinae o nuu ma aga fesootai, matagaluega o le va i fafo ma fefaatauaiga, matagaluega o tupe a le malo, matagaluega o tupe maua, ma le matagaluega o punaoa faalenatura ma le siosiomaga.

Ua fai si umi o faatalitali pea se faaiuga aloaia a le kapeneta e faalauiloa ai ia tofiga ina ua tele ni tusitusiga o manatu sa faaleo i auala o faasalalauga na faaseā ai nisi i le toe suia e le kapeneta o faaiuga na faia e komiti na faatalatalanoaina i latou na talosaga.

O se mataupu na tali i ai le Palemia ma ia faaalia ai, o le 80 pasene o iuga e faia e komiti se‘i vaganā le 20 pasene e toe silasila i ai le Kapeneta ma faia ni teuteuga pe a talafeagai ai.

Pule Sili ua toe Filifilia mo le isi 3 Tausaga:

Vaaelua Nofo Vaaelua – Matagaluega o Galuega, Felauaiga ma Atina‘e Tetele

Aiono Mose Pouvi Su‘a – Matagaluega o le Vaifafo ma Fefaatauaiga

Taulealeausumai Laavasa Malua – Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga mo le isi tolu tausaga

Pitolau Lusia Sefo-Leau – Matagaluega o Tupe Maua

Lilomaiava Suemalo Fou Taioalo – Komesina o Leoleo ma Falepuipui mo le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui

Vaosa Epa – Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta

Tuaimalo Asamu Ah Sam – Matagaluega o Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi

Leituala Kuiniselani Toelupe Tago-Elisara – Matagaluega o Tina ma Tamaitai

Tupa‘imatuna Iulai Lavea – Matagaluega o Tupe

Papalii Malietau Malietoa – Komesina mo le Ofisa o Faiga Palota

Falanaipupu Tanielu Aiafi – Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu