Faamalieina le Palemia o Samoa i le Waitangi Day a Niu Sila

Saunoa le afioga i le Palemia o Samoa le susuga ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi e faapea o lona fiafiaga sili lea i lenei tausaga ona ua mafai ona auai mai i le faamanatuina o le aso faapitoa o le Waitangi Day a Niu Sila. O le tele o mataupu sa mafai ona talanoaina i le va o atunuu eseese o le Pasifika sa muamua talanoaina e official, ona faatoa mafai lea ona pasi atu ia i latou ma faamalamalama ai le tāua o nei mataupu.

O le taimi muamua lenei ua mafai ona faatasi mai le Palemia o Samoa i lenei faamoemoe talu ona faamanatuina le Waitangi Day, ae o se fiafiaga sili i le Palemia o Samoa ona o lona taliaina lea o le valaaulia na avatu e Niu Sila e auai mai ai e maua uma ai ii mataupu o loo fia talanoaina ae ua fetaui lelei ai foi ma le avanoa o le malo, ma o lea sa malaga faatasi mai ai ma le sui Palemia o Samoa faatasi ai ma nisi o sui o le malo. O se avanoa e maua gata, lea ua mafai ona auai mai ai ma faatino ai loa le feutagaina lea ma le malo o Niu Sila.

O le faamanatuina o le Waitangi Day na maua ai le avanoa o le Palemia o Samoa na te faaleoina ai le tatalo i le tatou lava gagana Samoa faatasi ai ma le faaperetania, e faapena foi i nisi sui o malo eseese sa auai sa faaleoina foi le tatalo i le latou lava gagana.

O nisi vaega o le tatalo a le Palemia o Samoa na ia ta’ua ai le malae o le faautugatagi a Maoli, e pei e foliga mai e iai lona sootaga ma le malae o le faautugatagi a Samoa, ae na faamalamalama e le afioga i le Palemia lea malae i le talanoaga ma le susuga i le a’oa’o ia Tavai Meni, o le malae lea o Maoli o le malae na saili malo ai tagata Maoli latou.

O upu e lua na faamamafaina e le ta’ita’i o le malo o Samoa, o le “upu outou ma le upu matou” o le vai ma le tagi a faapuupuu o le vai e pau mai i loimata, i le mafatia poo le fiafia, a toe faaupuina la le igoa o le malae lenei o Maoli o le malae o le loifofoga fiafia, ao le tatou malae i Samoa, o le malae na utu ai le loifofoga maligi  pe na uma ai le tagi a Samoa ae suia i le loifofoga fiafia ona o lea ua tu lona malo i le sailiga malo a Samoa, ma e tutusa lelei le uiga o upu ia, ma o le mafuaaga foi lea sa ia faaaogāina ai. O le malae o le faautugatagi ao le malae foi o le sailiga malo o tagata whenua o Aotearoa.

Taua e le susuga ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, sa fai si umi o le latou feiloaiga ma ta’ita’i o le malo o Niu Sila ona sa aafia ai mataupu uma aemaise lava i le feagaiga lea fefaauoaiga lea na saini i le tausaga 1962. Pei o le feiloaiga lea sa lotea ai le agaga o le malo e toe fuataina (reset) le fesoasoani ale malo o Niu Sila i malo o le Pasifika. I le feiloaiga lea na toe faamanatuina ai e le ta’ita’i o le malo o Samoa i le Minisita o le va i fafo a Niu Sila o loo faafoea fesoasoani i malo ia o le Pasifika aemaise lava ia Samoa, e aofia ai le tulaga i aoaoga, fesoasaoni atu i le falemai, o le faalauleleiina o le taulaga, o le lagolago atu i tagata turisi e tafafao atu i Samoa, tatou galuega faavaitaimi iinei i Niu Sila. O le mataupu lea galuega faavaitaimi na toe talanoaina ai le tatau ona toe talatala atu i tua o le avanoa, auā na’o le 1100 tagata o loo maua mai le avanoa auā e lē ona o tatou o loo aofia ai foi ma isi atunuu o le Pasifika.

E moni lava e tatala ae faalagolago lava i le aufaifaatoaga i le va lelei ma latou, e pei o le mea foi lea sa malaga mai ai i le isi vaitaimi ma fai le feiloaiga ma latou ma taumafai e fai se faaafe, auā o faaafe e mafai ai ona talanoa. Lea foi sa ia malaga mai i le tausaga 2014 a’o lumanai le taaloga a le Manu Samoa ma le All Blacks, ma ia valaauina ai i latou ma o lea sa malaga atu ia le 200 o tagata fai faatoaga.

O nai valaaulia la ia o le teuga lava o le va lelei ma latou. O lea o loo iai foi le faamoemoe o le Palemia o Samoa i se vaitaimi o lenei tausaga e lele faapitoa mai ai e taamilo e faafeiloai le aufaifaatoaga nei ma fai foi se faaafe ma faatalanoa faalauaitele ai avanoa nei o tatou tagata. O le tulaga i aoaoga o lea ua taoto se manatu o Samoa i tulaga o avanoa i le latou fesoasoani e avatu atoa pea i Samoa ona faasoasoa ai lea e tatou.

O loo tilotilo foi i le latou faiga fou lea ua taumafai iai, ao lea foi ua taoto iai le fautauaga a Samoa e faapea e sili lava le alu pea i le mea sa masani mai ai. E tele lava vaega sa talanoaina i fesoasoani i le aoao tetele, ae e iai le tulaga e le faapea e mafai e Niu Sila ona latou faatino mea uma o loo mananao ai Samoa. Faatasi ai ma lona fiafia tele ina ua feiloai atu i tagata Iwi o Niu Sila.

Na fesiligia foi le susuga i le Palemia i sona finagalo i le auai atu o le faalapotopotoga o le SSIG i le Waitangi Day e mananao ia team up ma Maoli e fai le latou solo e faailoa mai ai fanua o tatou o loo i Samoa.

Ae na tali le Palemia e faapea, lea ua faatino le mea sa talanoa iai, auā o lea sa ia fesiligia, poo le ā le mea na alalai atu ai fua nei mea o tamaiti i o i fanua o Samoa a’o la e fai e matai Samoa mea, e sili atu lo latou malamalama nai lo latou uma nei. O tamaiti e tafafao tafafao vale lava iinei o atu i Samoa, ae fai mai e musu e tuu i Samoa mea ia e tutupu iinei.

Lea la na toe fai iai le Palemia e o mai i fafo e savavali ai. Ae aua tou te savavali iinei e atagia mai ai le matagā ma le tou faavalevalea, o lea e malu mea i Samoa ae soona pisi vale ai fua. Ia ma le latou sasa igaigā auā o le igoa lena o le latou vaega.

E tatau la ona o mai iinei i fafo e fai ai le latou sasa ae aua le faia i Samoa auā na’o le ta’uvalea ma le faalumaina o outou aiga le mea e maua ai.