Faailoa e le Malo faamanuiaga o le Wellbeing Budget 2019

O lea ua amata ona fa’alauiloa ma fa’asalalau nisi o vaega taua ua fuafua le Malo e fa’atupe i le Tala o le Tupe mo le tausaga 2019. O le Tala o le Tupe 2019 ua ta’ua ole Wellbeing Budget poo se tala o le tupe e saili ai le “Ola Laulelei” o le atunu’u lautele.

E lua ni vaega taua na fa’asalalau i le aso To’ona’i ma le aso Sa ua tuanai nei. E $12 miliona ua fa’avasega mo le togafitia o le fa’ama’i ole “Rheumatic Fever” ma le $320 miliona e fa’atino ai galuega e taofi ai sauaga ma amio le pulea (family violence and sexual violence) i totonu o aiga, galuega, ma le atunu’u lautele.

Muamua, e $12 Miliona mo le 4 tausaga ua fa’alauiloa nei ua fa’avasega e fa’atupe ai galuega ina ia tali atu ai ile salalau o le fa’ama’i o le ‘Rheumatic Fever’. O lenei fa’amai e aupito i sili ona toatele tamaiti Maori ma Pasefika o loo maua ai. O fa’amaumauga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina, o lo’o fa’apea mai e 57 pasene o latou o loo maua i lea fa’ama’i, o tagata Pasefika, ae 37 pasene o tagata Maori, ae na’o le 5% isi tagata o loo maua pea i lenei fa’ama’i.  A’o le fa’ama’i lenei, ose fa’amai e mafai ona puiapuia mai ai le atunu’u, ose fa’amai e le tatau ona maua ai seisi.

Peitaiane, faimai foma’i, e mafua ona maua e le toatele o tagata Pasefika ma Maori, ona o le toatele o tagata e nonofo fa’atasi ise fale e tasi, o le momoe fa’atasi o tagata ise moega e tasi, poo le momoe ise potu e tasi, ma o le le vave ave o tamaiti e vaai le fomai pe a kale ma tiga le fa’aii o tamaiti.

Afai e le puipuia ina ia taofi le salalau o lenei ma’i, ma vave pu’e ma togafitia ina ia aua le salalau, e tele nisi ma’i e toe fa’aopoopo atu iai e pei o le ma’i fatu, ma i’u lava i le oti.

O le $12 miliona lenei e fesoasoani ia fa’atupe galuega o loo fa’atino e fa’alapotopotoga tumaoti ma ekalesia ma aoga e galulue fa’atasi ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina e taofi le salalau o lenei fa’ama’i. Talu ai o le toatele o latou o loo maua i lenei ma’i o Maori ma Tagata Pasefika, e ave le fa’amuamua o lenei tupe e fesoasoani ai i galuega o loo fa’atino i itu e fa o Aukilani.

O le naunauga a le faigaMalo i lenei vaega tupe, ina ia vave togafitia latou o loo maua i le ma’i o le ‘rheumatic fever’, ia taofi le salalau solo, ae e aupito i sili le taua pe a silafia ma malamalama lelei le tatou atunu’u, o lenei fa’amai e mafai ona puipuia mai ai le atunu’u.

E a’o i le tatou atunu’u ma le matagaluega o le Malo ona galulue fa’atasi e puipuia le fanau laiti, ia maua e tatou aiga le ola laulelei. O le fa’asalalau lona lua, o le vaega na faatasi ai le afioga i le Minisita o tagata atu motu o le Pasifika ia Hon Aupito Su’a William Sio ma le afioga i le tamaitai Palemia o Jacinda Ardern ose tasi o mataupu fa’avae ua ave iai le fa’amuamua a le faigamalo i le “Wellbeing Budget 2019” – poo le tala ole tupe 2019 e saili le ola laulelei poo le soifua laulelei o tatou aiga.

E $320 miliona mo leisi fa tausaga ua fa’avasega e fa’atino ai galuega e taofi ai sauaga ma amio le pulea i totonu o aiga, galuega, ma le atunu’u lautele, ma ia fesoasoani ma ia puipuia latou ua sauaina ma afaina talu ai sauaga ma amio solitulafono ua faia e isi iai latou.

E 10 matagaluega o le a galulue fa’atasi e fa’ataunu’u le autu o loo manao iai le afioga i le tamaitai Palemia ina ia taofi sauaga, taofi amio le pulea e faasaga i tina ma tamaiti. O loo iai foi lipoti o loo fa’apea mai e aupito i sili ona toatele aiga Maori ma le Pasefika o loo faia nei solitulafono, ma e tatau lava ona ave le fa’amuamua i galuega e fesoasoani ai i Maori ma latou o loo aafia mai nei faiga saua, ma faiga solitulafono.

O le mataupu lenei, ose mataupu ma’aleale i finagalo ma lagona o le tatou atunu’u. Peitai ane, o loo fa’amau pea i lipoti, o loo tupu so’o, ae e foliga ose mataupu e nana e le toatele.

O tina ma fanau ua aafia i sauaga ma amio le pulea, ua pule i ola, ma maua i ma’i ole mafaufau, ma o nisi foi o le fanau laiti ua matutua a’e ua solitulafono, ma fa’aauau e latou sauaga e fa’asaga foi i isi.

O le talitonuga a le faigamalo, ma e fa’avae i su’esu’ega a tagata popoto, e le mafai ona maua e le atunu’u lautele le ola laulelei poo le soifua laulelei seia vagana ua tatou taofia sauaga ma amio le pulea e fa’asaga i tina ma fanau laiti.

O le mafuaaga lea e talitonu ai le afioga i le Minisita ia Hon Aupito Su’a e ao i le tatou atunu’u lautele ona galulue fa’atasi ma le Malo e saili poo lea ni faiga fou, poo a ni galuega fou a tatau ona tatou galulue fa’atasi ai ina ia taofi sauga ma taofi le amio le pulea i totonu o tatou aiga, ekalesia, ma le atunu’u lautele.

E matua manaomia le tulai mai o tama uma, latou ua avea ma ta’ita’i o tatou aiga, matai uma, ae maise le paia i aiga o tupu, aiga o nofo, aiga o e’e, aiga o papa, ma aiga na tafa’ifa ia Salamasina, ina ia latou taulamua i le galuega e taofi sauaga i totonu o tatou aiga, ma ia taofi le amio le pulea e faasaga i le itupa o tamaitai ma tamaiti laiti.  E moomia foi le fesoasoani o taitai o Ekalesia ina ia taiala ma taulamua i lenei galuega.

Silasila foi, o le mea o loo tupu, o loo maliliu pea nisi ole tatou atunu’u, i totonu o tatou aiga, ona o nei sauaga. Ua malepelepe aiga ona o sauaga. Ua maua fanau laiti i mai o le mafaufau, ma pule i ola ona o sauaga e faasaga iai latou mai matua, ma tagata lava o latou aiga.

O latou e faia nei amio ua molia i le tulafono ma falepuipui. Ua uma ai foi ma le tautua lelei io latou lava aiga, ma leai ai lava sona aoga i lona aiga. O nisi o tatou aiga e nana, ma mumusu e talanoa i nei mataupu, ma ua molimau pepelo ai i leoleo, ma solitulafono ai foi latou i nei amio.

E leai seisi o tatou ua atoatoa. Ae e manaomia le tatou taumafai e fa’asusulu le malamalama ma fa’apupula le leaga o loo tupu mai ma tupu pea io tatou aiga, ekalesia ma le komiuniti, talu ai amio saua, ma amio le pulea o loo tupu pea. E ao ona tatou galulue fa’atasi e saili auala e taofi ai nei faiga ina ia maua e tatou aiga uma le ola laulelei ma le soifua manuia ma le saogalemu mo tagata uma, ae maise tupulaga lalovaoa o tatou aiga.