Faamalamalama le tautua a le Samoa Housing Corporation i Aukilani

O sui o le Samoa Housing Corporation ma le Housing New Zealand

O le tausaga 1990 i le 1991 na faatuina ai le faalapotopoto o fale o Samoa, le Samoa Housing Corporation i le vaitaimi o le afa o Ofa ma Valelia ao tulai mai le afioga ia Tofilau Eti Alesana i le tofi Palemia o le malo o Samoa. Ina ua tulai mai faalavelave faalenatura ia na finagalo ai loa le malo e faatulai mai se faalapotopotoga lea ina ia mafai ona sulufai atu iai le mamalu o le atunuu e fai ai ni nonogatupe aua le toe atinaeina ma le faaleleia o maota ma laoa sa faaleagaina i faalavelave faalenatura i lena vaitaimi.

  Peitai o lea lava ua oo mai i le taimi nei o loo faauauaina pea lea galuega lelei mo tatou tagata i Samoa. O le tele lava o le fesoasoani a lenei auaunaga o loo agai lava mo i latou e le o maua ni avanoa mo faletupe faapisinisi ona e faigata ona faamalieina a latou aiaiga e fai ai ni nonogatupe mo ni fale aemaise ai o tatou tagata o loo tele ina nonofo i luga o fanua faaleaganuu. 

Ma o lea la o loo maua lava le avanoa e tilotilo ai le faalapotopotoga e maua ai ni auala e mafai ai ona taliaina ni nonogatupe ini tuutuuga mama, a le maua foi se fanua umia saoloto e mokesi ae o loo maua isi avanoa e fesoasoani le faalapotopotoga agai i le faaleleia o maota ma laoa. 

O le folasaga lea na saunoa iai le afioga i le tamaitai pule sili ia Matautia Sili Laumea Rula Levi i lana faamalamalamaina o lenei faamoemoe i luga o le leitio Samoa i le faatalatalanoaga ma le tofa ia Seumanu Fransis Ioane.

O aiga o loo nonofo i Samoa o loo fai paaga lea ma le faalapotopotoga o fale o Samoa, ae o lo mafai ona fesootai mai i latou i latou aiga o loo nonofo i fafo ina ia mafai ona latou malamalama ma talitonu i galuega o loo faatinoina e le auaunaga i aiga i Samoa. Ua iai foi la aiga o loo nonofo i fafo o lea ua mafai ona fesootai atu ma faapea atu o lea totogi sa’o atu i le ofisa le aitalafu a le latou aiga lea sa fai. O le tasi lea taua o le auaunaga o loo iai i le taimi nei. O nisi o aiga sa nonofo i Samoa sa fai paaga ma le faalapotopotoga o lea sa fai le tuutuuga e o mai i atunuu i fafo e saili manuia ai mo aiga, ao le avanoa lelei foi lea e mafai ai ona toe fesootai atu i le auaunaga a le atunuu ina ia mafai ona toe faaleleia le latou mafutaga e ala i lenei tautua. 

E tele ni auala e mafai ona galulue faatasi ai tagata o lo aumau i atunuu i fafo ma le faalapotopotoga e ala lea i le fesootai atu ma avea i latou ma tagata e faamaonia ni nonogatupe a tagata poo aiga i Samoa. 

E lua afe le nonogatupe amata ae o lona maualuga e $20,000.00 ae a faapea e mananao le aiga i se tupe e sili atu ma le lua sefulu afe ona tapa loa lea e le faalapotopotoga ose fanua umia saoloto e faamaonia ai se aitalafu pe a mauluga se fuaunumera e manaomia.

O le eseesega o nei vaga e pei ona faamalamalama e le susuga ia Leitufiaoatua Luamanuvae Faamati o le pule lea o le vaega o nonogatupe a le Samoa Housing Corporation i Samoa o le manumanuga o le faalapotopotoga nei tei ua fai se nonogatupe e sili atu ma le $20,000.00 ae le mafai ona toe totogi e tagata faigaluega, ae mafai ona taofia e le faalapotopotoga le fanua saoloto lea sei uma ona totogi le nonogatupe ona toe faafoi lea o le fanua.

O le auai mai o le afioga i le pule sili ia Matautia Sili Laumea Rula Levi, ma le tofa ia Leitufiaoatua Luamanuvae Faamati Savelio i le fonotaga lea sa tali malo ai le afioga i le Minisita ia Hon Jenny Salesa ma le Habitat Humanity sa faia i le fale Pasifika i le Auckland University e talanoaina ai Pacific People Housing, o le vaega taua lea ua maua ai le avanoa e faatalanoaina ai le faalapotopotoga o fale i Samoa, aemaise ai o ni manaoga faapitoa mo fale o tagata e le gata i Niu Sila nei ae faapea foi i atunuu o le Pasifika e aofia ai Samoa.

Lea foi la ua maua ai ma le avanoa e faasoa ma talanoaina ai le mataupu i le aoga o le tautua a le Samoa Housing Corporation i totonu o Samoa mo le malamalamaga o aiga ma tagata o loo aumau i Aotearoa.