Faaee le Faailoga o le Tautua

‘Queen Service Medal’

E suamalie a niu aati lagona faagaeetia ma le olioli o le faaeaina aemaise o le tautua ua niuali ma ua amanaiaina.

O le faailoga taualoa o loo ua faapea ona toina mai ai le matū palapala mai i lana Maiesetete, le faailoga o le Queen Service Medal (QSM) – o se faaaloalo e le mauagofie e tagata lautele. Ae peitai, o se mitamitaga tele pe a afeaina ma ausiaina e se tamalii Samoa, lenei fa’aaloalo maualuga.

O lea se lagona na oo ane i aiga, uo aemaise o alo ma fanau a le faletua malolo, Fereni Risatisone Ete – a o tauaaoina le faailoga taualoa mai i lana Maiesetete, le faailoga o le Queen Service Medal (QSM) i se sauniga faapitoa (Investiture Ceremony) sa faatinoina i le Aso Faraile 12 Setema 2014. O se pine faamau o le tautua filigā ma le saili malo sa ofoina e le faletua, e le gata i auaunaga faa-Aoga Amata ma le faafaileleina i le Tala Lelei, mo alo ma fanau Samoa, faapea le Pasefika.

Ua avatu faatasi ai ma se molimau mai le faletua ia Fereni, e tusa ai o lona soifuaga aemaise o tulaga uma, na afua ai ona totō e le ‘Matai Tufuga’ i lona loto, le auaunaga e pei ona sa tautua ai mo alo ma fanau laiti, faapea le siosiomaga ma le Community o loo alala ma nopiai ai.

‘O Measina i tatou a le Matai Tufuga’

Mai le Amataga:
Na ou fanau i le nuu o Poutasi i Falealii a o fomai ai lo‘u tamā, i le aso 8 Aperila 1940. O lo‘u tama o Dr. Auvaa Toto‘a mai le nuu o Falealupo. O lona tamā o Lesatele Meturi i Sataua, ae o lona tina o Peresia Silialaei Pulepule mai le nuu o Falealupo. O lo‘u tina o Salaevalu Tuisamoa mai Vaovai Falealili.
Na ou fanau i Poutasi, siitia o‘u mātua i Lalomanu i le falemai o loo iai i le 1943 ma sa faapena ona ou ola a‘e ai i nuu na i lo‘u laitiiti. Faatoa ou oo i Apia i le tausaga e 1950 ina ua valaauina lo‘u tamā na te vaaia fomai Samoa i Motootua. Na ou aoga i le Model School, Apia Primary ma o le tausaga e 1954 na malaga ai lo‘u tamā i Niu Sila i faamalologa a fomai ma sa ma malaga ai auā e lei malaga si o‘u tina.

O a‘u o le ulumatua o se fanau e to‘a 15. O se fanau toatele ma atonu sa leai ni aiga fuafuaina i na ona po sa mafua ai ona toatele fanau a fomai. Na ou aoga i Niu Sila i le 3 masina i Beresford School, o se aoga sa latalata ane i le pitonuu sa nonofo ai le tuagane o si o‘u tina o Lela‘ulu Nonu Tuisamoa ma lona faletua ia Iliganoa. Na uma le taimi o le faamalologa ma sa ma toe foi i Samoa ma si ou tamā.

Kolisi o Samoa & Aoga Faafaifeau i Malua
Na ou alu i le Kolisi o Samoa i le tausaga e 1957 ma uma aoga i le 1959. O le masina o Aukuso i le tausaga e 1960 na ma faaipoipo ai ma si a‘u paaga o loo ma mafuta e oo mai lava i le taimi nei, Risatisone Ete mai le alalafaga o Lalomalava. O si ona tuaa, o Migi Ete Taito, mai Lalomalava ma Moataa. E ma te faaipoipo o ia o se alii leoleo i lena vaitaimi.

O le tausaga lava lena na sue ai le toeaina mo le suega ulufale i Malua. Na faamanuiaina le suega ulufale ma ulufale ai i Malua i le 1961. O le taimi o pule le alii o Dr. Bradshaw i Malua. E toa sefulutasi le auulufale ae oo ane i le tausaga faaiu ua toe toatolu e totoe mai le 11. O vaitaimi o le taumafai o le misionare e faaitiiti le Kolisi ae tuutuu i luga le tulaga o Malua. O le toatolu na iu o Lale Ieremia, Tuafono Lemalu ia ma i ma‘ua.

Na ma iu i Malua i le tausaga e 1964 ona ma malaga loa lea faasikolasipi a le Ekalesia i Iapani. A o ma iai i Iapani ae taunuu atu le tusi mai le Kolisi i Malua, o le a faaiuina le aoga ma ua valaauina i maua e faiaoga i Malua. Sa faapena ona foi mai ma le usitai.

O le tausaga e 1966 na ma foi mai ai i Malua a o pule le alii misionare o David Bowen ma lona faletua ia Gerda. O le taimi lea o talavou o ma olaga. Ua 28 tausaga o le toeaina ae 26 o‘u tausaga. O le taimi lava lea na faatuina ai le uluai faataitai i Malua i lalo o le vaaiga a Gerda le faletua o David Bowen. Sa matou galulue ai loa ma faletua o faiaoga.

Faailoa Sapolu a o lei amataina le la galuega faapule o Malua, Sooletaua Fauolo, Aiga Suaesi Tagaloa, ma lo‘u tagata. Atonu ona o a‘u sa pito i laititi i faletua o faiaoga ma vae mo‘emo‘e i meafai, na tofia ai a‘u e le faletua o le pule e vaai le Aoga Faataitai a Malua.

Avanoa faasikolasipi i Iapani & moemitiga ua fofoaina
O le ma sikolasipi i Iapani i le aoga faafaifeau i le pitonuu o Michida Chi i totonu o Tokyo i le Theological College. O ma‘ua uma o students ma sa na o a‘u le fafine sa iai i totonu o le vasega o sikolasipi faifeau mai isi nuu o le South East Asia. Na o ma‘ua mai le Pasefika. O Iapani na totō ai i lo‘u loto le naunau i le faiga o aoga mo tamaiti laiti, Kindergartens.

O le movement lena sa malosi tele ai Iapani. O la‘u project sa fai o isi aso ou te alu ai e observe i kindergarten. E ui lava o le gagana e faa-Iapani, ae aogā lava lou gaoioi ai i totonu o ia aoga e te iloa ai le faasologa o a latou polokalame. Atonu o le ala foi lena na manao ai le faletua o le pule ou te vaaia le aoga faataitai.

Fofoaina o Aoga Faataitai i Samoa
O le tausaga e 1968 na amataina ai le training mo faiaoga o aoga faataitai mo faletua o faifeau i le Lotu Katoliko, Lotu Metotisi ma le E.F.K.S. Sa tofia i ma‘ua ma Tereise Vaifale o le taimi ua aooga faaaoao Tereise ma Taiese i Malua. Ona o Tereise o se tasi o faiaoga pasi ma tele lona silafia i Primary Schools, na avea ai i ma‘ua ma sui o Malua i le Aoga Faafaiaoga.
O Talele Malu, lē sa avea ma uluaoga i Aoga Faataitai a le Metotisi. O Mere Keilani – le faletua o le faafeagaiga mai Matautu i Falelatai, Faanunu Amosa, le faletua foi o le faafeagaiga mai Auala i le Itu-o-Tane. O le faletua o Toavalu Sila atoa foi ma nisi o alii fesoasoani ma o latou faletua mai i le Katoliko.

O le tausaga e 1968. O tusipasi muamua la ia na maua mai i lea tausaga. O le tausaga e 1969 na maua ai le tusipasi o le Kindergarten Teachers Certificate. O lenei aoga sa faatuina lava e Gwen Deverell ma Rev. David Deverell i le Protestant Church i Tamaligi. Na avea lea ma faamalosiau mo i matou o loo tau amata taimi i Aoga Faataitai.

Na faia pea lava le Aoga Faataitai i Malua ma o iina sa aoaoina ai fanau a faiaoga, fanau a aoao o Malua. Ma sa avea foi ma auala e toleni ai faletua o aoao ina ia amata ona iloa le galuega o le faia o aoga mo tamaiti laiti a o lei o i aoga.

Aoga faasikolasipi i Fiti
Na ma toe malaga i Fiti i le sikolasipi mo le toeaina i lona faailoga Bachelor of Divinity ma sa faapea ona maua ai le taimi e auai atu ai i nisi o aoga sa faia i Nausori mo le aoaoina lava o fanau e lei o i ni aoga. E ma te malaga i Fiti ua avea Mila Sapolu ma le faletua ia Faailoa ma Pule o Malua. O le tausaga e 1972 na ou faia ai se play group mo fanau a aoao sa aooga faafaifeau i le PTC ma sa faapea foi ona faaaogā ai ma si a‘u fanau ae lei mafai i lea taimi ona aooga.

Toe taliu i Malua i le 1973
O le tausaga e 1973 na toe foi ai i le Kolisi i Malua ma faiaoga ai le toeaina ae o le taimi lea ua sui le pule Rev. Peti Tofaeono. E oo atu ua leai se aoga faataitai. Ona talosaga lea i le pule i lea taimi pe mafai ona toe amata le aoga ona o fanau a faiaoga ma aoao. Sa toe amataina le aoga ma sa faapea ona matou galulue ai ma le faletua ia Tifi Ieremia a o avea Lale ma pule o le Kolisi i Leulumoega. Na amata mai ai i lea taimi le aoga a Alama Ieremia le tama tuai o le All Blacks ma Risatisone Ben Ete o loo galue nei o le Programme Facilitator i le Matagaluega o le Corrections a Niu Sila.

Valaaulia mo le galuega i Ueligitone Na valaauina i ma‘ua e le Ekalesia i Ueligitone ma o le aso 21 o Tesema na osia ai le matou feagaiga ma le ekalesia i Ueligitone. O se galuega e lei faigofie ae na faigofie mea uma i le mafuta mai o le Atua e ala i ana auauna sa latou taitaiina le ekalesia i na ona po. Le toeaina ia Tavita Talamaivao ma le faletua ia Moevao. Aemaise o le aoao fesoasoani ia Fiu Samuela ma le faletua ia Fuaiupu Samuela.

Ona o le naunau ina ia maua se aoaoina fou i Niu Sila, na ou toe ulufale ai i le Wellington College of Education i le 1976 seia oo i le 1978. Na ou faiaoga i le 1979 seia oo i le 1980 i le Brooklyn Primary School. O le taimi lava e tasi na amata ai ona ulufale i le Victoria University ona o le fia faalauteleina o le iloa ae o loo tuu pea lava i le loto le amataina o se aoga faataitai mo le ekalesia i Ueligitone.

O le tausaga e1981 na ou galue ai i le Library i Newtown seia oo i le tausaga 1984. O le taimi lea ua amata ona fauina le falesa o loo fauina faa-Samoa e pei ona iai nei i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Newtown. I le tausaga lava lea i le aso 19 o Oketopa 1984 na faaulufaleina ai le Malumalu o le ekalesia. O lea foi le tausaga na ou faamavae ai i la‘u galuega ae sauniuni loa mo le amataina o le Aoga Amata.

Uluai Aoga Amata i Niu Sila
O le aso 5 o Mati 1985 na amataina ai le uluai Aoga Amata i Niu Sila. O le igoa “Amata” o se igoa na ou mafaufau i ai, auā sa ou lē fiafia lava i le igoa “Aoga Faataitai”. O le “Aoga Amata” na faaliliuina mai i le upu faa-Peretania, “Beginning of Education”.
O le mea moni, e le na o a‘u na faia lea galuega. O le lagolago mai o tina matutua o le ekalesia o i latou o tina e iai fanau a latou fanau. Atoa foi ma tina talavou ua oo ifo i o latou loto le naunau i ni aoaoga mo latou fanau.
O le tausaga lava na sosoo ai 1986 na amataina ai le Aoga Amata i Porirua i lalo o le taitaiga a Lonise ma Ioritana. Na amataina ai loa foi le Asosi o Aoga Amata na ou taitaifono ai ae failautusi Lonise Tanielu. Na sui tulaga atu Tina Manase ina ua valaaulia Lonise ma Ioritana e avea ma failautusi o le ekalesia.
O le tausaga e 1987 na faatuina ai le Aoga Faafaiaoga o Aoga Amata i le Ekalesia lava i Newtown. E ofo le loto i faiga a le Atua. E lei tau sueina ni faiaoga. Na filifilia mai lava i faletua o le aufaigaluega – Faavaoa Faletoese le faletua o Kenape Faletoese, Lonise Tanielu le faletua o Ioritana, Risatisone Ete, Seruia Manu‘a, (kukaina o meaai maloloina) Ive‘a (taina o le kitara ma le ukulele) Aganuu faa-Samoa o se tulafale o le ekalesia, Falefitu Afoa, Tupuola Malifa, Maiava ma le toatele o i latou na autovaa mai i lenei faamoemoe lelei.
Na tupu ma ola lenei aoga ona o le toatele o alii ma tamaitai ma tina Samoa ma Tokelau sa aooga ai. Ua toatele i latou na faaiuina o latou aso ma toe o atu i nisi aoga e pei o le Iunivesite, Wellington College of Edudation, Whitireia Polytechnic ma aooga ai seia oo ina maua Degrees ma Diploma of Teaching ma ua faapea ona o atu ma avea ma ulu o Early Childhood Centres a papalagi poo le faatutuina foi o a latou aoga amata e pei ona iai ma ola mai e oo mai i nei ona po. Ua ola aoga amata i Ueligitone, Hutt Valley, Palmerston North, Napier, seia oo lava i le Motu i Saute o loo galulue ai foi nisi o le aufaigaluegana latou tautiga lava latou ia latou aoga.
Afai e matauina lelei le aofai o i latou na aooga i totonu o lenei aoga i lalo o le ekalesia seia oo ina siitia atu i le Pacifc Training Institute i le tausaga e 2006, ua toeitiiti atoa le 1000 o i latou na aooga ai. O nisi ua faatuina ni aoga amata i Ausetalia, ia ae o nisi foi ua toe foi e galulue i nisi galuega poo le leai foi.
O le tausaga e 1993 na maua ai le Bachelor of Arts majoring in Education. O ituaiga aoga foi ia e part time ona o le pisi o le faiga o lea mea ma lea mea. Ae pei le alu i le iunivesite o se mea e malolo i ai ma maua ai nisi mafaufauga fou i le poto o le au polofesa o loo iai.
O le tasi lea o mataupu sa faia i totonu o le Aoga Faafaiaoga o le fatuina o tauloto ma pese a tamaiti. Ma e feololo lava nai pese ma tauloto a le Aoga Aso Sa ma aoga amata na ou fatuina. O le tusitusia o tusi tala mo tamaiti i le gagana Samoa o se tasi lena o galuega e le gata ia te au, a o students a le Aoga Amata ua iai a latou tusi ua uma ona tusitusia.
O loo iai nei i totonu o le National Library nisi o tusi ua uma ona tusia. Ma o la‘u galuega foi lena o le a faia nei o le tusitusi o tusi a tamaiti ia ma alu e fesoasoani i nai aoga amata i le faamatalaina o tala o le Tusi Paia ma tala faa-Samoa ma aoao a latou tauloto ma pese.
E faafetai foi i le Early Childhood auā o matou ma Telesia McDonald ma Bernie Eteuati Samoa na filifilia i totonu o le Strategic Plan a le Early Childhood mo le 10 tausaga lea ua uma ona faataunuuina.

Community Work: Siufofoga o le Laumua (Samoa Capital Radio)
Na amata mai i le tausaga e 1992 ona ou galue i totonu o le letio i polokalame a tina “Ina i Lau” i Aso Faraile taitasi ma o loo o‘u galue ai pea i le Samoa Capital Radio. Na amata mai ai foi i le taimi lea na ou iai i totonu o le Komiti Faafoe. Na ou sui taitaifono i le taimi a o taitaifono le tamā ia Setu Masina. Ma o le taimi nei, o lea ua ou iai i le nofoa o le Taitaifono.

O le tausaga e 1990 na mauaina ai le Commemoration Queens Medal, ona o le faatutuina o aoga amata. O le tausaga e 2012 na matou mauaina ai ma Galumalemana Alfred Hunkin, Toesulu Brown, Jan Taouma faailoga o le Tautai o le Gagana ona o le lagolagoina o le gagana Samoa.

Atonu ona o le faia o aoga uma i totonu o le Training i le Gagana Samoa ma e atonu ona pau foi lea o le training na faia lava i le tatou gagana. E moni lava e ta‘u e bilingual ae o galuega uma e faia i le gagana Samoa. E faitau mai i tusi papalagi ae talanoaina ma tusitusia tusitusiga uma i si a tatou lava gagana.

Ou te faafetai foi i le Atua ona o le mafai ona ou iai i le Governors Group e fai ma sui o tagata Pasefika e vaavaai i Tusipasi uma o Early Childhood a Niu Sila auā o lea o le a toe sui uma le tulaga o le a iai Tusipasi o Early Childhoods uma.

Faafaileleina o le Fanau e ala i Aoga Aso Sa
O le mea moni e tiga ona tele nei mau a’oga ma ni mea na ou auai e tusa ma fonotaga a A’oga Amata ma Asosi , ae sa le mafai ona ou faatamala ai i ou tofi faatoalua o le faifeau. O le Aoga Aso Sa, o se mea lava lea e pele ia te a’u. E le mafai ona faatauagavale i maua i alo ma fanau a le ekalesia. E muamua lava tamaiti i o ma loto. O Kerisimasi uma o la‘u galuega lena e fai o le faia o Tala o le Kirisimasi. O se tasi o tala lena sa au i le Evening Post ia Tesema 1996, “Na fanau Iesu i Samoa”.

Ma o le tasi lena galuega na ou tupu mai ma a‘u, o se meaalofa a le Atua lo‘u fiafia e tusi tala e faatino faa-Koneseti. Atonu lava na silafia e le Atua o ni agavaa ia e tatau ona faaaogā mo lana galuega. O le Aso Sa o le Lotu Tamaiti e tele ina galulue ai le toeaina ma faiaoga sei vagana le faitau Pi o le vaega totino lena a le toalua o le faifeau ma faiaoga o le vasega lena. Ona malolo loa lea o le toatele ae faasaga i matou mo le Tala o le Kirisimasi.

Atiaeina o Aoga Amata i Ueligitone
Talu lava ona amata le aoga amata i le 1985 e le tele ni tupe na maua mai e le Aoga Amata i le Malo. Peitai faafetai lava i le ekalesia i Ueligitone aemaise lava o Dick ma Feauai Burgess. O Feauai, o se tasi o tina galue malosi mo le Aoga Amata. O i laua foi na matua galulue ma le loto tetele e lagolagoina le faatuina o le faleaoga o le Aoga Amata ua iai nei i totonu o le lotoā, o le Malumalu o le Atua, o le Hall, ma le fale o le Aoga Amata.
O se tasi o tulaga tāua o le polokalame sa faatinoina ai training mo Aoga Amata, ona e lē na o Niu Sila o loo galulue ai i latou sa aoaoina i polokalame lenei mo Aoga Amata. O nisi o i latou na omai i pemita asiasi (visitors permit) ae na mafai ona maua o latou student’s visa ma o loo galulue nisi o i latou i Samoa, ua fai ma faiaoga e faamoemoeina a Aoga Amata a Samoa. O nisi foi ua mafai ona nonofo mau i Niu Sila ona ua mafai ona galulue i aoga amata iinei. Ae ua faigata i le taimi nei ona o nisi o fesuiaiga na toe faaofi mai e le faigamalo ua iai nei i Niu Sila.

Tini foe o le valaaulia i Ueligitone
O le galuega mulimuli lena na faia ona ma tuua ai loa lea o le galuega i le tausaga e 2010. O le 35 tausaga o se taimi e matuā puupuu. E pei lava e leai ni galuega na fai. E ui lava e iai ona faafitauli e pei ona iai i galuega uma.

Ae talitonu a galulue ma le loto maulalo ma le alofa i le Matai e ona le galuega, e leai se mea e faigata i le Atua. E toatele fanau a Ueligitone ua avea nei ma faifeau o le Tala Lelei. E toatele foi i latou o loo avea ma tagata faigaluega i galuega lelei i soo se matagaluega. O faamanuiaga ia a le Atua i se ekalesia e galulue loto tetele ma le faamaoni.

Faafetai Ueligitone i lo outou alolofa i tagata ese sa mau ma outou. E tele foi faaletonu ma sese o le faifeau ma lo‘u tagata i le mafutaga. Ae peitai o le alofa tunoa o le Atua Silisili Ese, lo tatou ‘Matai Tufuga’ ua ufiufi ai na mea uma.

Faafetai tele i le Ekalesia i Ueligitone
Faafetai i le Mafutaga a Tina, tina matutua ma tina talavou, na latou lagolagoina galuega sa tatou taumafai faatasi i ai. Sa lē tuufua le hall e aunoa ma se faaaogāina. Tele galuega tāua na faataunuuina ai. Faafetai i lo outou aao foai e tusa ai ma le tausiga o le faifeau. O lea lava e faaauau lo outou alofa i le auauna a le Atua o loo outou mafuta. Ma o le talitonuga o loo faapena ona faamanuiaina pea outou e ala i auala eseese. O outou aiga aemaise o nai a outou alo ma fanau.

Tolusefululima tausaga o le tatou osiga feagaiga. E lei osia i ni ie o ni feagaiga e pei ona masani ai nei ona po. Na osi i le Agaga Paia o le Alii. Atonu o le ala lena na umi ai la tatou faafeagaiga. O lea ua malolo mai i le galuega ae o loo faaaogāina pea le ola ma le malosi e auauna ai i le Atua e ala i lenei ekalesia i Newlands.
E momoli atu ai foi le faafetai ma le faamalo i le tapuaiga aemaise o talosaga, susuga i le faafegaiga ia Laaulepona ma le faletua ia Pepe, faapea le ekalesia atoa i Newlands. E ui ina gaogao ma toaitiiti, ae pagā le tele o vavega a le Atua o loo vaaia ai. E moni lava, o i tatou o meafaigaluega a le Atua e na te faaaogāina e tusa ma lona finagalo.

Ua sisila fofoga o lo tatou Matai i lo‘u agaga faafetai tele i o ma‘ua aiga, faapea fanau ma fanau faaleagaga. E le gata i lea o ē uma na matou mafuta e ala i aoaoga, e pei o le Model School, Apia Primary, ma le Kolisi o Samoa. O le tatalo, ina ia faatumau pea ona outou: ‘Atamai eTautua mo Samoa’ e pei ona iai le anavatau a le Kolisi o Samoa, ae ia faafoi pea le viiga i le Atua i mea uma lava.

Faafetai tele Ueligitone e le gata i le Ekalesia i Ueligitone a o le Pulega ma le Matagaluega i lo outou lagolagoina o lo‘u tagata. O taimi o la‘u taitaifono i le Mafutga Tele a tina i Samoa sa outou lē malolo i la outou tautua. I le tausaga e 2002 na ou taitaifono ai i le Mafutaga Tele a Tina. E lei faigofie lea taimi auā na feagai ma galuega tetele a le Mafutgaga i le toe faia o lona fale fono, na faaiuina mea uma i le manuia ma le filemu o le Atua.

Na tele ai fili sa faatoilaloina ona o le tatou galulue faatasi. Na ou taitaifono i tausaga e lua i le faletua o le autoeaina 1996 ma le 1997. E le o se mea faigofie le taitaiina o faletua o toeaiina. Peitai e leai se mea na gasē ona o la outou tautua matavela. Ia viia le Atua ona outou tina faamaoni ma le alolofa i le Atua.

E momoli foi le faafetai tele i lenei malo agalelei ua tatou auauna ma ola ai. Faafetai i le amanaia o lenei tagata fautauvaa. E momoli le faafetai tele i le mamalu o le malo ma i latou na lafoina mai nei tusi faamanuia. His Excellency the Governor General, Lt.Gen The Rt. Hon Sir Jerry Mateparae, Le afioga i le Palemia Rt. Hon. John Key, Grant Cuilfford Vice-Chancellor Victoria University, Hon. David Cunliffe, Jacque Bernstine, Functions Coordinator Governent House, Hon Peter Dunne, Leader of United Future, Ian McKinnon, Victoria University Chancellor, Hon Hekia Parata, Minister of Education, Peter Hughes, Secretary of Education, Alfred Ngaro, National Member of Parliament, Niels Holm Official Secretary, Hon Peseta Iiga, afioga i le alii faipule Su‘a William Sio.

E le gata ia i latou na tusi mai, ae o le mamalu o faafeagaiga ma faletua, o uo o aiga ma ē masani. O le Sooupu, Feauai Burgess ma le mamalu o faiaoga o le Aoga Amata EFKS i Newtown. Faamanuia le Atua mo outou uma.

Faamatalaga na tuuina mai
Fereni Risatisone Ete, susuga i le faafeagaiga malolo, Rev Risatisone Ete, nisi o alo ma fanau, susuga ia Ete (Laughing Samoans) ma nisi o sui o le aiga

Fereni Risatisone Ete, ina ua tauaaoina le faailoga QSM, e le susuga Governor-General a Niu Sila, Sir Jerry Mateparae