FaaeaeaSamoa i le Habitat for Humanity NZ

O sauniga tāua nei a Samoa e faatino i ni sauniga faapitoa, o sauniga o le ‘ava ma le saofai’. Ma sa mataina le vaaia a o faatino lena sauniga mamalu i le taimi na faamavae mai ai le atunuu i le au faufale a le faalapotopotoga o le Habitat for Humanity NZ, sa galulue e toe fausia fale ma le tele o isi galuega toe fausia na faagasolo i Samoa, talu mai ona aafiaga o le sunami na aafia ai se vaega o le atu Samoa ia Setema o le tausaga na se‘i mavae atu, 2009.

O nisi na fai ma sui o le afioaga o Lepa ma isi alalafaga o le atu Aleipata, o nuu na sili ona aafia i sauāga a le sunami, na latou potopoto ma faatino lea sauniga mamalu, ma faaee ai le suafa matai, Agaiotupu-olemalaetoto‘amalemalaeolea‘ava, i le alii o loo avea ma Taitaifono o le Habitat New Zealand, o Grant Cathro.

Na avea se tasi o matai tāua o le afioaga o Lepa, o ia foi sa fai ma fofoga taumomoli o lea aso, le afioga Auelua Samuelu Enari, e molimoli le faafetai a le afioaga i lenei faalapotopotoga fesoasoani, ma o nisi o vaega o lana lauga na saunoa ai Auelua ‘O le a lē galo outou ia i matou, o matou aiga, ma lo matou nuu, ma e matou te fia faafetai tele i galuega lelei uma sa ou tou faia mo i matou.’

Sa auai atu foi i ai le afioga i le alii Palemia o le atunuu, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o ia foi o le faipule o le itumalo, auā le faaatoaina o le mamalu o lea sauniga. Na faaalia e le alii ua faaee nei i ai le suafa matai, lona lagona faagaeetia ma le faafetai ona o le faaeaea ua tuuina mai e Samoa ia te ia, e avea ai o ia ma sui o le toatele o ona uso ma tuafāfine mai Niu Sila nei, sa latou mananao e tali atu i mafatiaga o tagata Samoa talu mai le malaia na feagai ai.

E valu ni fale matagofie i fausaga faa-Samoa ae mautinoa ua fausia i ni fausaga malolosi, sa galulue ai lenei vaega a le Habitat for Humanity NZ, faapea ai ma le tele o nisi galuega sa faia lava i totonu o nei alalafaga na aafia o latou aiga i le sunami. Na ta‘ua e Mr Cathro, ua mafai foi ona faataunuu lena galuega ona o le fesoasoani ma le lagolagosua a isi tagata Niu Sila ma faalapotopotoga sa ofoina mai le anoanoai o meaalofa, faapea le fesoasoani malosi na maua mai le silia ma le 600 isi tagata Kiwi sa oo atu ma galulue faatasi ai ma nisi tagata Samoa mai nuu e lima ia na sili on āfaina i le sunami.

O le lagona fiafia o le alii taitaifono ma le faalapotopotoga atoa, ona ua mafai ona latou ofo atu lenei fesoasoani mo sina taimi e ui ina puupuu, ae ua tali atu ai i mafatiga o o latou uso tuaoi, aemaise lava o fale lelei, o se tasi o manaoga sili ona tāua ma faamuamua i soo se tagata soifua.
O le taimi nei, ua agai atu galuega fesoasoani a le Habitat NZ mo le toe fausiaina o fale ma galuega faapea, i le atunuu o Fiti, i le mavae ai o le Afa o Tomas e pei ona aafia ai i se taimi e lei mamao tele atu. O le a galulue faatasi le Habitat NZ ma le Habitat Fiji ina ia fausia ni fale fou se 50 i le motu o Vanua Levu i le itu i Matu o Fiti e amata i le masina o Setema.

O loo tatala e le faalapotopotoga le avanoa i soo se tagata Niu Sila e fia tauofo lona taimi i nei auaunaga ma galuega laveai, pe a asiasi i le latou tuatusi i luga o laina o fesootaiga, le HYPERLINK “http://www.habitat.org.nz” www.habitat.org.nz ma silafia atili ai nisi faamatalaga.

O le sini o le Habitat for Humanity, ina ia fausia ni fale talafeagai mo tagata o loo i vaipanoa matitiva ma le lē tagolima i le lalolagi aoao. I Niu Sila lava ia, ua silia ma le 350 ni aiga o le atunuu ua oo atu i ai le galuega laveai a lenei faalapotopotoga talu mai ona faavaeina i le tausaga e 1992.

Agai-o-Tupu
O le faaeeina o le suafa matai e pei ona faia i Lepa i le masina na tea nei, o se faaeaea faatupu ma faatamalii e seāseā ona faia, sei vaganā mo i latou i tofiga maualuluga e pei o le susuga ia Rt. Hon Robert Muldoon ma le alii Palemia foi e pei ona faaee i ai se tasi o suafa alii i se isi foi alalafaga i Samao, le susuag ia John Keys. Ma o suafa nei e lē soona faaeeina foi e nisi, ae o le sauniga na Lepa, na faaee ai e le afioga i le alii Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, e avea ma sui o le Nuu o Lepa, mo galuega fesoasoani a le faalapotopotoga mo fale na faatamaia i le sunami.

O le suafa tāua, Agai-o-Tupu, sa faaee atu i le alii taitaifono o le Habitat for Humanity NZ, le susuga Grant Cathro, i se sauniga o le ava lea na taitaia e le alii Palemia o Samoa, le Afioga Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le suafa alii o le afioaga o Lepa, Auelua, ma le Saofaiga o alii o le alalafaga.

I se pepa o faamatalaga na tuuina mai o loo ta‘ua ai, o le “Agai-o-Tupu” o le suafa lea o le matai tufuga poo le taitai tufuga i taimi o ni sauniga mamalu a le atunuu (ceremonial name), e faatusatusa atu i le ta‘u “Companions of Kings” poo tufuga a le atunuu latou te fausia maota mo Tupu. O le afioga ia Agai-o-Tupu o sē e mai le afioaga o Lepa, ma e faataga foi o ia e aofia i totonu o le saofaiga a le Pulega o Alii Sili o le nuu.

Ta‘ua lipoti, o le aso lava na mae‘a ai lenei sauniga mamalu, na oo atu ai sui o le afioaga ma lesitala loa lenei suafa i Mulinuu i Apia i lena lava aso. Ma ina ia avea o se faaeaea mamalu i le galuega na faamae‘a lelei a le Habitat for Humanity NZ, na taofiofi mai ai pea lenei suafa ina ia tuuina atu faapitoa mo i latou, ma o le a lē toe faaee atu lava i se isi tagata.