Asia Brisbane e le Sui Palemia o Samoa ma lana aumalaga

O se avanoa faaauro ma le matagofie na mafai ai ona asia ai Brisbane e le aumalaga mamalu na paau mai Samoa, ona o se fonotaga faapitoa na valaau atu ai le Palemene a Ausetalia (CPA Commonwealth Parliamentary Association).

O ē na malaga mai e aofia ai le sui Palemia, o le taitai malaga foi lea, le susuga ia  Fonotoe Pierre Lauofo, o ia foi o le Minisita o le Matagaluega o Fefaatauaiga, Pisinisi, Alamanuia ma Leipa.

O isi sui na malaga mai e aofia ai o Levaopolo Talatonu o le faipule o Saleaula. O Tusa Misi Tupuola o le faipule o Falealili ma o le minisita lagolago foi o Galuega. O Sooalo Mene o le faipule o Gagaifomauga Nu. 2 ma o le Minisita Lagolago o Matagaluega o Fefaatauaiga, Pisinisi, Alamanuia ma Leipa, lea o loo faauluulu i le Sui Palemia. O Papalii Li‘o Taeu Masipau Tuilagi o le faipule o Faasaleleaga Nu. 2. O Tuileutu Alavaa Voi o le faipule o Faasaleleaga Nu. 3. O Taefu Lemi Taefu o le faipule o Falelatai ma Samatau ma o le Minisita Lagolago o Faamasinoga. O Fepuleai Atila Ropati o le Failautusi o le Fono Aoao, ma Eline Salevao o se sui o le ofisa a le Fono Aoao (staff member).

Na tō‘ai taunuu le faigamalaga i Sini ona alo lea i se fonotaga ma le Palemene Faasetete a Niu Sa Uelese, lea  na usuia i le Aso Gafua aso 6 o Fepuari 2012.

I le mae‘a ai o lea fonotaga na toe tuuvaa atu ai i le laumua i Canberra e faasauni ai mo le feiloaiga ma le Palemene i le Maota Fono, lea na faataunuuina i le taeao o le Aso Lua na sosoo ai ma le Aso Lulu faatasi ma le Palemene o le Malo Faafeterale a Ausetalia (Federal Government). O le afiafi o le Aso Lulu na tuua ai Canberra ae tuuvaa mai ai loa i Brisbane nei. Sa  tauaofia foi le Palemene Faasetete a Kuiniselani i le Maota Fono i le taeao o le Aso Tofi  ma soalaupule ai le tele o mataupu e pei ona malaga mai ai sui mai le tele o atunuu eseese.

O nei fonotaga uma ma le tele o mataupu sa talanoaina, e auga lava i le seleni e faatino ai vaega uma mo le manaomia lautele i soo se atunuu.

Na fefaasoaai i le tele o ni auala e unaiina ai le alualu i luma ma le sologa lelei pea o soo se matata a atunuu  taitasi o malo aufaatasi o le taupulega ina ia maua pea le mafanafana o fesootaiga i le va o malo uma nei.

A talanoa loa i fesootaiga vavave, e lē o atoa la le selau pasene i tulaga ia i le Palemene a si o tatou malo tutoatasi e pei ona tofusia ma soloi ai le sosia ma faamanuiaga ua oo i ai nisi atunuu tetele o le lalolagi. E faamaonia lea i fesootaiga vavave faaonaponei ua alualu ai i luma atunuu i fafo ae talofa ia Samoa ua na o leitio ma Televise faapea telefoni o nai auala ia o loo faaaogāina pea i aso faisoo ma e faafetaia ai faauluuluga o nei matagaluega.

E moni o loo faaaogā e alii faipule ma Minisita imeli mo fesootaiga, peitai e lē o mafai ona fesootai ai i le tele o alalafaga ma nuu i tua e pei ona iai nei atunuu  i le saosaoa o mea faategakolosi i soo se vaipanoa o le imeli lava le auala vave.

O loo moomoo pea nai sui faipule ma Minisita o si o tatou Malo, atonu e iai lava se taimi e tau lalata ai Samoa i le tamaoaiga ua maua e nei atunuu i vaega tau puna‘oa ma facilities e faaaogā i fesootaiga ma meafai a le Palemene.

E maofa la latou tagai ma le silasila i le tofu o alii Faipule o le Palemene a Ausetalia ma potu i totonu o le Falefono o le Palemene i Canberra, e lē tau tigaina e saili se faletalimalo e faamautu i ai i taimi o fonotaga, e mafai lava ona api le faipule ia i lona potu. Ae talofa la i nai sui faipule malaga mai nuu i tua ma Savaii, e tau saili ni faletalimalo i le taulaga i Apia e alala ai ma sauni i se fonotaga.

O nai eseesega ia o loo faamaualuga ai pea mataupu faavae o fonotaga a le Palemene auā o le tupe lava e mafaia ai soo se mea e fia faatinoina.

O le po o le Aso Tofi sa valaaulia faapitoa ai le faigamalaga mamalu i se faaafe ma se taumafataga tele e le Peresitene o le Mafutaga a le Tofā Saili, le afioga ia Taefu Maaelopa Patea Pesamino ma Tina Taefu faapea le tina matua ia Lepupa Taefu, le aiga atoa ma le Tofa Saili.

O le taeao o le Aso Faraile aso 10 o Fepuari na toe taliu ai le faigamalaga i Samoa se‘i vaganā ai le Faipule o Samatau ma Falelatai le afioga ia Taefu Lemi Taefu lea o loo iai pea iinei ona o nisi o fuafuaga faaleaiga.