Aisea e Faavalea Soo ai e Maori Tagata Ovasiteia?

O le vaiaso na sauni ai la‘u faigamalaga i atunuu i fafo, na sulu atu ai se tasi o tina matua ma faailoa atu ia te au, o se tasi o aiga Samoa e masani ai, ua o faatau mai se pepa nofomau mai se alii Maori ma le faaupuga o le a mafai ona nofomau ai i Niu Sila.

Sa ou tapa loa i lenei pepa nofomau, ma ou vaai i ai, ma mautinoa ai loa, o se pepa taufaasese, e lē o se pepa aloaia a le Ofisa o Femalagaaiga.

Peitai ane, o le tala a lenei tina, na totogi e le aiga Samoa lea le $200 mo lenei pepa, ma le latou talitonuga o le a mafai ona nonofomau ai le latou aiga i Niu Sila.
Ou tali lea i lenei tina e fai i le aiga e leai se latou nofomau e maua i lenei pepa. E leai foi se aogā o lenei fasipepa, o fasipepa lava a Maori o loo fai ai latou pisinisi.

Ona talosaga mai lea o lenei tina pe mafai ona ou faasalalauina lenei vaega mo le silafia e le Atunuu e puipui mai ai nisi aiga Samoa o loo agai i lenei alii Maori ma faamaimau ai a latou tupe i lenei pepa nofomau taufaasese.

Ona ou talosagaina lea i le nusipepa o le NZ Herald ina ia latou suesueina pe moni ua toe amata foi le faatauina o pepa nofomau sese a se tasi o alii Maori mai Otara.

O le Aso Toonai, 16 o Aperila, o loo auiliili ai e le tusitala a le NZ Herald le tala ua faaulutala o le “Citizenship Scammer Hits Again”, o lona uiga ua “toe osofai foi faiga sitiseni taufaasese”, ma faamatala auiliili ai vaega uma lava o ia faiga taufaasese o lea ua faasese ai le toatele o aiga Samoa e lenei alii Maori.
O le fesili, Aisea ea le mea ua fai ai ma masani a tagata Samoa le agai i faiga taufaasese a nei Maori, ma totogi i ai tupe mo pepa nofomau e lē faamaonia? Aisea ea?

Ua silafia ea o lea ua faamaonia foi le solitulafono a le isi alii Maori o Otimi e le Ofisa o Faamasinoga i moliaga e 38 na faasaga ia te ia ona o le faatauina o se faailoga poo se stamp i tusifolau a tagata ovasiteia lea sa totogi ai le $500 ma le $1000 a le tagata.

Ua silafia ea e le tatou Atunuu ua tuufesili Papalagi pe aisea le mea ua fai soo ai lenei faiga o le o o tagata Samoa ma faamaimau a latou tupe i faiga solitulafono ma faiga taufaasese a Maori ma isi?
Ua atagia i ia fesili ua manatu le toatele o Niu Sila atonu e mafua ia faiga ona o le vaivai o tagata Samoa, e faavalea gofie e isi, a o le isi poo le mea o tagata Samoa e lē o ni tagata e tausi tulafono.

E toe faamanatu atu, na o le Matagaluega o Femalagaiga a Niu Sila e nafa ma le faia o visa e mafai ai ona nofomau se isi i Niu Sila.

E leai lava se isi matagaluega, poo se isi ofisa, poo se isi tagata o loo iai lea malosiaga, na o le Matagaluega o Femalagaiga a le Malo Niu Sila.

O le tulafono fou o femalagaiga o loo faataoto lelei ai aiaiga e mafai ona faavae ai sau talosaga mo visa pe afai o loo iai sau fuafuaga mo Niu Sila.

I le vaega o le nofomau, e iai foi aiaiga faapitoa e pulea ai talosaga mo le nofomau i Niu Sila, ma e ao ia te oe ona e sailiili lelei ma fesiligia le Ofisa o Femalagaiga a o lei faataunuuina au fuafuaga poo sau talosaga.

O ala o le tulafono a Niu Sila, e lē mafai ona e faapea e te lei malamalama i se mea.
O oe lava e pa‘ū i ai le sa‘o ma le sese o au faaupuga i le faiga o talosaga mo le nofomau.
E lē aogā lou faamoemoe i isi tagata auā o inā e faigofie ai ona faavalea oe e isi tagata taufaasese.
Afai e te manaomia le fesoasoani a se isi ona e vaivai lou malamalama i le faaperetania, o inā foi e fesiligia ai pe e te agavaa mo le nofomau i Niu Sila, pe leai.

E ao ia te oe ona e malamalama lelei ae e te lei faia lau talosaga. O se mea tatau lou silafia lelei o vaega o le tulafono e maua ai sou avanoa mo se talosaga.
O se mea tatau foi lou malamalama poo iai se avanoa e apiliina ai se faaiuga ua faia e le matagaluega o femalagaiga.

Afai lava ua teena lau talosaga e le Matagaluega o Femalagaiga, e iai lava mafuaaga, ma e foliga ua e lē agavaa i le tulafono a Niu Sila.

O le mea e tatau ona e faia, o le toe vave foi i le Atunuu na e sau ai. Afai e leai, o lona uiga ua e ioe ma le mautinoa e soli tulafono a Niu Sila – ma e sue oe ma lou aiga e toe faafoi i Samoa.
A maua oe e ave loka i le falepuipui ma faatalitali ai le avanoa muamua e faamalosia ai le ave o oe ma lou aiga i le vaalele mo Samoa.

O le aofai o le tupe a le Malo ua faaalu mo le momoliga o oe i Samoa, e ave i lou aiga i Niu Sila na sponsor maia oe e toe totogi i le Malo a Niu Sila.

O soo se isi lava ua maua mai se tusi “removal order” poo se poloaiga e te toe foi i Samoa, ua okometi lava le faasala o oe mo le isi 5 tausaga e lē mafai ona e toe oo mai i Niu Sila.

Ae afai lava ua teena lau talosaga, ma ua teena sau apili sa faia i le matagaluega a le Malo Niu Sila, ou te talitonu lava a‘u ia, o se mea tatau loa lou faaaogā o le talosaga a le Malo Samoa ua faaalia mo i latou o loo ovasiteia i Niu Sila – e na o Samoa e maua ai lou saolotoga.