Ua soona fau e le Malo a le HRPP fale tetele

O le tali atu a le Alii Palemia i faamatalaga ua faalele soo e le vaega faaupufai o le Tautua Samoa, faapea o le a manatua pea le Vaega Faaupufai e Puipuia Aiā Tatau a Tagata, le HRPP, i le mau fausaga tetele ua o latou faatinoa, na ia faapea mai ai, “E lē mafai e nisi ona fau fale tetele.

A lē tago atu le Malo e faatino ia galuega tetele, e oo mai lava le Faavavau e lē o atia‘e Samoa, e leiloa le taimi e iloa ai ua ola ma tuputupu le tamaoaiga o Samoa”.

“O le faamatalaga foi lea e fai e le au fia ofi mai i le Polokiki, ae leiloa ona fai le Polokiki, ua o latou manatu ai e tatau ona ave i tagata i tua le galuega lea o le fausia o fale tetele, e matuā lē mafai lava lea tulaga”.

O le saunoaga lea a le Alii Palemia i le tatala aloaia ai o le galuega a le NPF lea o le a fausia ai lona faleoloa tele fogafaletolu i Savalalo.

O le nofoaga lea ua silia i le 100 tausaga o tu ai le faleoloa supamaketi a Molesi, lea na mulimuli faaigoa o Frankies Molesi, lea ua fausia ai nei lea galuega tele ma le faamoemoe e mae‘a ia Novema o le tausaga nei le fogafale a lalo, lea ua fausia ai ni supamaketi, ae faamae‘a uma ia Oketopa lea galuega ua mautu ai ma le fogafale tolu.

O le ituaiga fale mo faleoloa tele e lei vaaia lava i Samoa ma e pei lava ona vaaia i Niu Sila, Ausetalia ma isi atunuu tetele o le lalolagi, o nisi nei o nofoaga ua faamautu uma ai faleoloa o soo se ituaiga ma faleaiga aemaise pisinisi e fia faatuina ai.

O le finagalo o le Tautua Samoa e pei ona mae‘a faalele i faasalalauga, o le HRPP ma lana faigamalo ua silia nei i le 25 tausaga talu ona tulai mai ai i le foe o le Malo, ua manino lava le tele o fale tetele ua o latou fausia.

“E manatua ai lava foi lea faigamalo, ae o le Tautua Samoa, o le faamuamua o le a ave i le atia‘e lea o soifua o tagata,” o se faamatalaga lea mai i le Sui Taitai o le Tautua Samoa, Palusalue Faapo II, na faia ina ua faato‘ā faamautu le tuufaatasia atoa o lenei Vaega Faaupufai i le amataga o lenei tausaga.

Ua molimau i ia lafoga galuega tetele ua vaaia i le talafatai o le taulaga o Apia – o le tele o galuega na faatuina i lalo o le Faigamalo a le HRPP ma o nisi o galuega tetele na tulai mai ai foi ni finauga i taimi ua mavae, o fale taaalo ia i Tuanaimato, ia na faapea ona finau nisi ua saga fau lava ae mae‘a Taaloga o le Pasefika ae tuufua ua lē faaaogāina.

O le taimi lenei ua faamautu le Pulega o ia lava nofoaga ma ua unai le faaaogāina e faalapotopotoga o taaloga ma a latou paaga i atunuu i fafo aemaise o kalapu o soo se taaloga.

O loo faaaogā foi le nofoaga o loo faamautu ai atina‘e o le fusuaga ma le siisii uamea mamafa i le tauvaga siva hip hop mo lenei vaega o le tausaga.

O loo totogi foi le faleaau mo tafaoga a aoga, aiga aemaise ofisa faigaluega ina ia maua ai le seleni i le taimi e lē o faaaogāina ai mo taaloga o aau a Samoa, aemaise tausinioga faavaomalo ua faatautaia ai.

O le mau a le Palemia, o le iai o fale tetele, o se faamaoniga tele lea o loo atia‘e Samoa ma o se auala foi lea ua mafai ai e Samoa e ala i faiga faapaaga ma atunuu i fafo ona maua ni nofoaga faapenei e lē o vaaia i le tele o vaega o le Pasefika.