Tuumalo le faipisinisi lauiloa o Samoa

E lē taumasina se tasi ma le finagalo o le silisili ese i lana pule fai toatasi i le maliu ma le oti. E valaau mai ai i le tagata sa fai ona tiute i soo se tautua e tatala ofutau ae ulufale atu i le olioli e faavavau.

O se tasi o tamā faipisinisi iloga ua lauiloa foi i lo tatou atunuu le susuga Norman Paul, ua faia i le aso ona toe sauniga ma lagomau ai i le fanua o lona aiga i Vaoala.

O ia o se tasi sa faavaeina le kamupani vaalele o le Polenisia i tausaga e tele ua mavae, ma e maliu nei o loo ia umia le tele o tofiga i faalapotopotoga eseese, ma sa avea foi ma amepasa o le Malo o Farani i Samoa mo ni tausaga.

O ia o se tasi o alo e faasino ia Eugene Paul ua leva tausaga talu ona maliu, lea sa avea ma se tasi o faipule o le Palemene o le atunuu i nai tausaga talu ona mavae le faailogaina o le tutoatasi muamua o Samoa.

O le pisinisi o le Gold Star o loo i Apia lona nofoaga tutotonu o se meatotino a le aiga o le susuga Norman Paul, lea na faamanavaina ana galuega i le olaga nei. E toaono o la alo ma lona faletua le susuga Su‘a Frieda Paul.

 

Maliu se faifeau iloga o le Ekalesia Katoliko i Samoa

O se tasi foi tala faanoanoa ia i latou iloga ua valaauina e le matai sili, o le Aso Gafua, aso 4 o Mati, na faia ai toe sauniga o se tasi o faifeau o le Ekalesia Katoliko i Samoa, le afioga Patele Kalolo Hunt, lea na tuumalo i le 55 o tausaga o lona soifua.

O ona toe sauniga na faia i le malumalu o Maria Imakulata i Moamoa fou, lea sa auai le taitai o le Ekalesia Katoliko, le afioga i le Aki Epikopo, faapea le Ao Mamalu o le Malo ma lana Masiofo, ma le taitai o le Malo i le alii Palemia, le Fofoga Fetalai ma nisi o minisita o le Kapeneta ma faipule o le Palemene.

O le afioga Patele Kalolo Hunt sa auauna muamua o se alii Felela ma ia pulea ai le aoga a le Malisi i Mulivai i ni tausaga faapea le galue ai i le kolisi o Sagato Iosefo.

Sa ia tuua le tofiga Felela ae faaauau lana tautua i le tofiga faifeau pelepitelo lea ua iu ai lana tautua matavela i le ekalesia ina
ua tuumalo.