Tutoatasi-“Faamanatuga o le toe faafoi mai o le Tofi”

Malelega a le Ao o le Malo

Sa va tau Samoa i le tau sailiga o se Malo ma o le va tau lea na lalafi ai tua taaviliga faapolokiki a Malo i fafo sa fia pulea Samoa. Na alu a‘i pea ia fetuatuanai ma i‘u ina uu e Siamani le pule ma atili ai ona fetuatuanai ma va tau le lotoifale o Samoa auā ua opogi e isi le malosi o le pule mai fafo.

Ae tatou te faafetai i mātua ma tuaa na latou āsaina le gasū o le taeao i sailiga Malo, na tini lo latou faamoemoe i le uu e tagata Samoa o le pule e faatonutonu ai ana faigamalo e pei ona maua lo tatou Malo Tutoatasi.

O le 48 o tausaga ua atoa o le Malo Tutoatasi, o ni tausaga se tele ma e lē mafai ona galo ai le sao o tuaa ma mātua ua tofafa i tuugamau auā ana lē seanoa lo latou filigā ma tauivi, e lē maua e tagata Samoa se ola fiafia ma se saolotoga ua sapi ai nei.

O le ivi autū lea o tapenaga i soo se Tutoatasi, o le saunia o polokalame ma faafiafiaga e sami ai le aso soifua o le atunuu, aemaise o Samoa le atunuu muamua o le Pasefika na maua lona malo tuma‘oti mai pulega faakolone a isi Malo ma atunuu i fafo.

O le malelega faamanuia a le Ao o le Malo na manino ai le tāua o lenei aso faailogaina, auā a toe tepa i tua i lona amataga mai, o lenei ua tatou toe uu le tofi i eleele, le aganuu, ma le aga a le Samoa ina ua maua lo tatou lava saolotoga e pulea ai lo tatou atunuu.

Malelega a le Ao o le Malo
“Ua o tatou potopoto mai i lenei aso e faamanatu ma sula le agaga fiafia ma le faafetai faatasi ai ma o tatou uso mai le Pasefika, le sailiga malo na mafua ai ona toe maua le tofi o le meaalofa a le Atua ia i tatou.Tatou te manatua le taulaga a mātua ina ia apo opogi ma puipui le tofi e faatino lea i o tatou eleele, ia tatou tu ma āga, le tatou mau tuufasolo, le tatou gagana ma le tatou talafaasolopito. A tatou aiā tatau, a tatou matafaioi ma le tatou saolotoga”.

“A tatou fau fale, faafailele ma a‘oa‘o fanau e galue ma atia‘e o tatou eleele, fagota i o tatou gataifale, siva ia tatou siva, tautala i le tatou gagana, feinu mai vaipuna, faalogoina le mafanafana o le la, sogia ma faailo manogi, faalele nuanua i moomooga o le mafaufau. Ua tatou olioli ma faamanu i le mau tuufaasolo. I lenei faamanatuga ua o tatou sula ai e lē gata o i tatou o tagata Samoa, ae o tagata Samoa o loo alaala i se Samoa saoloto, se Samoa tutoatasi.
“Tatou te sula ma le fiafia ma le faafetai e lē gata i mea ua tatou maua, ae faapea i mea tatou te lē o maua. Faafetai i le ola ma le ola maloloina i aiga ma uo, i le toafilemu ma le pulega lelei.

“Tatou te faafetai e lē o lofia i tatou i ni ma‘i fita ma le ola matelāina ma o loo molimau a tatou fanau ma le agaga e tumu i le loto faafetai i le alofa tulai o o tatou tuaoi. I lenei taeao faitauina tatou te manatua ma le loto nutimomoia i ē pele i le loto ma le mafaufau na maliliu i le sunami o Setema 29, 2009.

“O se fita ogaoga faalenatura na aafia ai Samoa, Amerika Samoa ma Tonga, ma o se faamafanafana loto auā o lea ua tatou mafuta faatasi ma lana afioga i le Tupu o Tonga, le afioga Togiola o le Kovana o Tutuila ma le afioga Kuresa Nasau le Ulu o Tokelau.

“Tatou te manatua ai foi le lima mafola ma le agalelei o tagata eseese o le lalolagi, o se molimau ola o tagata o le uso, ona o i latou ma tatou uma o le fanau a le Atua.

“I le tatou galuega toe atia‘e e lē gata i le fale ma le alatele ae o le tino, le mafaufau ma le agaga, tatou te manatua ai ma le loto maualalo le anoanoai o meaalofa a le Atua ia i tatou. Lona agalelei ma lona alofa tunoa ma le mafanafana o lona faamalumalu mai. I le tulu‘iga o le mafatia ma le naunau e fia malamalama e masani ona fesili pe iai ea se Atua.

“Mafua i se ā le ola o ai e afua mea. I le sailiga tofa a tuaa ma mātua i mataupu nei sa toomaga i le atamai ma le tomai. O le atamai o le malamalama e maua mai i le ata e faauigaina i le lagona ma le vaai.

“O le tomai o le malamalama e to mai i le tagata. O le atamai o le malamalama e molimauina ai le matagofie ma le matalasi o le ola. O le ola e lē se mea e tupu fua pe faatagego.

“E ao ona iai se malosi e afua mea ma faatonutonu ma faasino ala. O le fesili afai e lē tupu fua pe faatagego, o le ā la? O le tomai poo le meaalofa a le Atua i le tagata e lima taitaina le tagata i le tali o le fesili.

“O le tali o le Atua soifua e afua mea i le ola, tatou te faafetai ma sula le tofa saili o loo lualuagia ma le tomai i meaalofa a le Atua ia i tatou.

“O lenei ua lamalama faaiu le nofoaiga a le Palemene, e ao la ona afea i se faaupuga galuega lelei a le alii Palemia le kapeneta ma le Malo, e aofia ai atina‘e o alatetele ma alagalue.

“O vaa feoai i le vainuu, fesootaiga faatekonolosi ma atunuu i fafo, le atinae o fale ma malae taalo. E ao foi ona afea i se upu le maelega o le Itu Agai e tauave le latou pito laau, e lē gata i totonu o le Palemene ae faapea ai faamasinoga, faaopoopo i ai ma se molimau i le galuega mae‘a ma le sogasogā a alii faamasino ma le ofisa o leoleo e puipui i le tulafono ma lagolagosua i le pitolaau a alii ma faipule. O pinefaamau ia o aga o le Malo faatemokalasi ma le tofa o loo saili le moni, le amiotonu, ma le alofa o le Atua.

“Tatou te molimauina foi le faasino ala i le upu ma le amio a ta‘ita‘i o ekalesia ma nuu ua fai ma puluvaga o le toafilemu ma le nofo lelei. E lē mafai ona tuu mavaevae galuega lelei a le Malo mai le aufaigaluega a le Malo auā o i latou o loo pa‘ū i ai le uluulu o le laau i galuega faatino faapea ai foi ma le sao tāua o le amoamo tali a faalapotopotoga o NGOs. E lē tau sufiina i se upu auā e fai lava le galuega lelei lona taui.

“E faaosofia le agaga aiaiuli i le galuega punouai i le lima lelei, i le anava o le au faipisinisi i le latou faafoeina o le matafaioi a Samoa i mataupu tau pisinisi e lē gata i totonu o Samoa ae faapea i tua atu o Samoa. Tatou te tautala ma le agaga faagaeetia i le fatu ma le auga o faigamalo. O le ā lea? O le tina ma le tama ma le fanau.

“Matua tausi ma le tapuaiga a le au matutua. E faigofie ona iloa le moni ma le faamautuina i totonu o le lotoifale o aiga pe afai o malu le feau a le Alii i loto ma mafaufau o mātua ma fanau. Poo le ā le malosi o tofotofoga ma faafitauli e feagai ma i tatou tatou te loto tetele pe afai o malu le fatu ma le auga, pe afai o malu le lotoifale o le aiga. O le aogā tāua lea na tatou maua mai i le sunami. E faaosofia tagata i le agaga laveai ona o le lotoaiga ma le lotonuu. E pei ā o lena upu moni o Samoa e lē o se Malo o le uso ma le aiga. Faafetai ia i latou ua faaea Samoa ia latou taleni, sa tuu i lalo le pola ma sufi manu auā le alofaiva o le taitoafitu o le Manu Samoa.
“Ua o se faaola totoga le mataalia ma le agaga faatausala o le taalo a le Manu Samoa i le vaveao o le Aso Sa.

“Ua se sau malu ia upu a Mikaele, ‘o si o ta atunuu e lē leiloa i le faafanua a o lau taalo ua iloa ai ta‘ua’.

“E ao foi ona ta‘ua le faaea o Samoa e tama fanau i isi taaloga e pei o Ele ma Mary Opeloge i le sii mea mamafa. I le faipele a David Tua, liliu mai i isi mātātā ma faiva alofilima i le tusilima, le tusi solo, le tusi ata a Albert Wendt.

“I le taleni musika a Jonathan Lemalu ma Savage. Le ta faatagata ma le tusiata a Fatu Feuu faapea ma isi tama fanau ma o latou taleni. E lē mafua ona ta‘ua nei meaalofa ona o le sapi ma le faalialiavale, ae ina ia o tatou lagona ai ma le loto maualalo e maeu le alofa o le Atua i ai tatou. Ae lei faaiuina se upu e fia ta‘ua ia ē o loo malu ai faalavelave o aiga, nuu ma ekalesia i le latou tautua leleoa. Pe leleoa a o loo maua i le silafaga ati a le Atua, ma o a tou galuega o ni fatu ua ta‘ua e le Tusi Paia ua pa‘ū i ni eleele lelei. Pe a taape le fili alii ma foi le manusina ma lana i‘a, ou te faamanuia atu i upu a se tasi tagata iloga i le faiva o mafaufau o Immanuel Kant. E tolu a mea e fai ma vaifofo i le faafitauli o le olaga. O le faamoemoe, o le moe filemu ma le ‘ata.
Ia manuia le Tutoatasi”