Totolo i tuli faatoesega Faatonusili nusipepa Samoa Toe Faaolaola

Osana, o lona uiga Faaola mai, faamolemole faaola mai a‘u le tagata agasala

E lei tali aloaia mai le alii Palemia o Samoa, Tuilaepa Aiono Lupesoliai Sailele Malielegaoi, i le tele o tuuaiga ma upufaifai e faasaga i lana taitaiga o le atunuu, ae sa faapea foi ona aafia ai ma le Ekalesia Katoliko aoao.

O lea tusitusiga sa lolomia e le nusipepa Samoa Toe Faaolaola, i lana itulau o le Tusi i le Faatonu i se tasi o ana lomiga o le vaiaso.

Peitai ua faasalalauina nei faalauaitele e le nusipepa a le malo, le Savali, le faatoesega ma le faamaualaloga a le Faatonusili o le nusipepa Samoa Toe Faaolaola, le afioga ia Tiumalumatua Maifea Fetu Lasei, agai i le Palemia o Samoa.

O nisi o vaega o le faatoesega o loo ta‘ua ai e Tiumalumatua, upu o le afioga a le Atua e faapea, Osana, Osana i le Alo o Tavita, o le uiga o le upu Osana, Faaola mai.

O se isi o vaega ma laina o le faatoesega lava lea, o loo faapea ai, Ou te ole atu i Lau Afioga i le Malietoa, Lau susuga Tuilaepa Lupesoliai Aiono Sailele Malielegaoi, faamolemole faamagalo mai lo‘u nei tagata agasala.

O loo atagia i lea tusi faatoese a le alii Faatonusili o le Samoa Toe Faaolaola, ua o se agasala matuia tele, o lona faatagaina o le tusitusiga sa tuuina atu e se isi, mo le Tusi i le Faatonu.

E faalua ona ta‘ua e le alii Faatonu le fuaitau e faapea, Lau afioga i le Malietoa, Lau susuga Tuilaepa.

O loo ta‘ua foi ma tautino le alii Faatonusili o le Samoa Toe Faaolaola e faapea, o se tiakono o le ekalesia EFKS Ueligitone sa tusia le tusitusiga, ma tuuina atu i lana nusipepa e lomia ai.

O loo matuā tautino ma ta‘u lelei ai foi le suafa o lea tiakono sa ia tusia le tusi, ma faitioga faasaga i le alii Palemia.

Sa maofa foi le Samoa Times, ina ua lauina ma siaki le tusitusiga, ona talu ai o se tiakono o le ekalesia, a o saunoaga e faatiapolo, ma ua leai se faaaloalo, ma se fia loto maualalo ma le saunoa i ni saunoaga faatalalelei e maua ai le filemu ma le fealofani.

O le tali mai a le Savali, i le matupu lea sa lomia i le Tusi a le Faatonu e faasaga agai i le alii Palemia, na ta‘ua ai e faapea, o le a faia atili i ai se suesuega faapitoa i tuuaiga sa lomia.

E lē gata i lea, a o le a lē muta foi le mataupu, ae o le a oo i le tulafono, ma e ono fai i ai ni moliaga faasaga i le nusipepa, ma lē na tusia le Tusi i le Faatonu.
O le ala ma le mafuaaga tonu lea o le faalalolalo ma le faamaualaloga a le Faatonu o le nusipepa Samoa Toe Faaolaola.

O le tusi lea, ua leva ona taulimaina e le pulega ma le aufaigaluega a le Samoa Times. Sa malosi lava foi le unai mai a lē na tusia lea tusi, ina ia faalauiloa ma lomia i le Samoa Times lana tusi, i le itulau lava lea o le Tusi i le Faatonu.

Sa fesootai mai lē ona le tusitusiga ma toe fesiligia foi le Samoa Times, pe aisea ua tuai ai ona faasalalauina lana tusi.

Peitai o se filifiliga faigata ma e lei faigofie foi i le tamaitai pule, ma le pulega a le Samoa Times ona lomia lea tusi, ona o le gagana ma le autū sa agai tele ma mamafa i ai faaupuga ma laina i le tusitusiga.

O le ala lea sa lē mafai ai ma taofia i le pule ma le faitalia a le Samoa Times, ona o lana lea aiā tatau e iloilo ai, ma faia se faaiuga mautu i ituaiga tusitusiga faapea.

Atonu o se a‘oa‘oga tāua foi lea tulaga ua tulai mai, ina ia faaeteete i ai i latou o loo tusitusi i le Tusi i le Faatonu i soo se nusipepa. Ia aloalo ese ma taumamao i lafoga ma faamatalaga e afaina ai puipuiga malu ma le saogalemu o soo se tagata soifua.

O le taufaaleaga ma le faia o tuuaiga e lē faavaea, ma le leai foi i ni faamaoniga, auā o le solitulafono mamafa ma e ono oo ai i le falepuipui, poo le totogi o ni sala tupe tetele.

E ā le tusitala o le Tusi i le Faatonu e saunoa ma fetalai i faamatalaga ma faaupuga soonafai ma le tusitusilima, ae o lenei ua totolo ai i tuli le Faatonu o le nusipepa a le Samoa Toe Faaolaola. Ua moni ai le upu masani a le atunuu, ‘E ā le uga e tausili, ae tigaina ai le atigi’.