Toatele tagata Pasefika o le a tauva mo le Faiga Palota a Niu Sila

O le Aso Toonai, le aso 9 o Aperila na fai ai le faaiuga a le Komiti Faafoe a le Vaega Faaupufai a le Leipa e filifilia sui e 70 e avea ma sui tauva a le Leipa i le faiga palota faalauaitele i le aso 26 o Novema 2011.

O se taimi muamua lea i talafaasolopito o upufai o Malo a Niu Sila faapea foi talafaasolopito a le Leipa ua maualuga ai le fuainumera o tagata Pasefika ua tauva e fai ma faipule o Niu Sila i se faiga palota. 

E lē gata i le toafā o faipule o loo iai nei o Charles Chauvel, Su‘a William Sio, Carmel Sepuloni ma Kris Faafoi, ae toavalu isi sui fou sa tauva ina ia maua so latou tulaga e fai ai ma sui faatutū a le Leipa.

E mae‘a le galuega a le Komiti Faafoe i le faatulagaina o le lisi o sui tauva sa faia i le aso 9 o Aperila ua maua tulaga a sui e toaiva (e aofia ai ma faipule) ae lē faamanuiaina le toatolu. Ua faatulaga e le Komiti Faafoe a le Leipa e ave le fuainumera muamua i le afioga Lilomaiava Phil Goff ma faasolo ai lava le faatulagaina o sui taufaaofi seia oo i le fuainumera e 70 sui faatutū.
O le faatulagaina o le lisi o sui faipule ma sui taufaaofi a le Leipa mo le faiga palota i le aso 26 o Novema, ua maua ai e le alii Tahiti o Charles Chauvel, le numera 11, a o Su‘a Viliamu Sio e 17, le tamaitai Samoa afakasi Toga o Carmel Sepuloni e 24, o le alii Samoa o Jerome Mika e 36, o le alii Toelau o Kris Faafoi e 41, o le afioga Tuifaasisina Meaole Keil e 48, o le tamaitai Toga o Anahila Suisuiki e 51, o le alii Samoa o Peter Foster e 57, ma le alii Samoa o Nick Bakulich na ia maua le numera 62.

E ui e faigata ona faamanuiaina uma sui nei i le faiga palota ua atofa mo Novema, ae ona o le maualuga o le fuainumera o sui faatutū a le Pasefika ua iai nei, ua faailoa atu ai ia Niu Sila atoa, aemaise le vaega faaupufai a le Leipa, e matuā toatele lava sui Pasefika ua tulai e tauva mo tofiga faipule a Niu Sila mo le agai i luma, ma o se tulaga lelei tele lea ua mafai ona tatou ausia.
Ou te matuā talitonu afai e palota uma o tatou tagata ma maua e le vaega faaupufai a le Leipa le 40% o le aofai o palota, ua mafai loa ona agavaa le Leipa i le 48 o sui tauva e mafai ona avea ma faipule.

E ui lava i nei matematega faalemafaufau, ae e pule lava le tatou Atunuu poo fea e faasino i ai le palota a le tagata lava ia, auā o le saolotoga filifilia a le tagata e fai ai lana faaiuga i le faiga palota o lenei tausaga.

Ou te talitonu lava a‘u ia, a palota uma tagata Pasefika, e manumalo le Leipa i le faiga palota, ae afai e faatamala o tatou tagata ma lē faia a latou palota, e mautinoa lava ia te au e malolo le vaega a le Leipa.

O le Aso Toonai foi lea na tea na ou malaga ai loa i se malaga faapitoa a le Palemene a Niu Sila mo Mexico ma Panama i Amerika i Saute. 
E toalua ma‘ua o faipule a Niu Sila o loo malaga e feiloai ma sui o le Malo a Mexico ma unai le faiga o se feagaiga aloaia ma lenei faiga malo ina ia mafai ona felaua‘i ma fai fefaatauaiga i le va o Mexico ma Niu Sila.

E sefululua itula na lele ai le vaalele ma taunuu i Los Angeles i Kalifonia i Amerika. Ona faatali ai lea o le matou aumalaga mo le isi tolu itula, ona faato‘ā pue lea o le isi vaalele e malaga tuusa‘o ai loa i Mexico. E fā itula o lele lenei vaalele mai Los Angeles i Amerika, faato‘ā taunuu loa lea i Mexico.

E tele a matou fonotaga sa faataunuu e aofia ai feiloaiga ma le Hai-Komesina o Niu Sila o loo i Mexico, polofesa o aoga maualuga, le aufaipisinisi a Niu Sila ma Ausetalia o loo galulue i Mexico, faapea faatonusili o le Matagaluega o Tiute ma le Matagaluega o le Va i Fafo, sui o Iuni a tagata faigaluega, ma le alii Faamasino Sili o Mexico, ae faaiu a matou feiloaiga ma fonotaga ma sui Senate a Mexico i le Maota Fono Maualuga Faitulafono, faapea sui faipule o le Maota Fono Maualalo Faitulafono a Mexico.

O le autū o nei fonotaga ina ia matou faamasani i taitai o Mexico ma fesoasoani i galuega a le Hai-Komesina a Niu Sila o loo fai i Mexico. Sa matou fesiligia pe ioe taitai o lenei Atunuu i le faamoemoe a le Malo Niu Sila ia mafai ona osi se feagaiga i le va o le Malo Mexico ma Niu Sila ina ia faigofie ai le faatauina o oloa e pei o le mamoe, pata, susu mai Niu Sila. 

O le toatele lava o i latou na matou feiloai e fiafia i lea faamoemoe, se‘i vaganā se vaega toaitiiti o loo iai o latou popolega ma fesiligia matou poo ai le Atunuu o le a sili atu ona faamanuiaina pe a osi se feagaiga lea.

E 112 miliona le aofai o tagatānuu i Mexico, e lē aofia ai le isi 10 miliona o loo nofomau i le Iunaite Setete o Amerika.  O se atunuu e toatele tagata mauoa, ae toatele foi tagata matitiva. 

O le 40% o tagatānuu poo le 40 miliona o tagatānuu o Mexico e na o le $2.50 latou tupe maua i le aso e tasi mai latou auaunaga, pisinisi laiti ma galuega.

O le totogi maualalo faatapulaa faaletulafono e $5 tala Mexico i le itula mo le aufaigaluega a le Malo. O le tasi tala Mexico e tutusa lea ma le sefulu sene a Niu Sila.

Ua avea le matitiva o se vaega toatele o tagatānuu o Mexico ua toatele ai i latou o loo auai i le faatauina o fualaau faasāina (mariuana ma le cocaine) o loo gaosi i Mexico ma faatauina i Amerika ma isi atunuu.

E tusia lenei tusitusiga ua matou tuua Mexico mo fonotaga faavaomalo a Palemene e faia i Panama i Amerika i Saute.