Taumafai malosi le Palemia faafilemu popolega i le Ebola

O fonotaga o le vaiaso na tea nei na ta‘ua ai e le Taitai o le Malo le alii Palemia, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ua mautu sauniuniga a Samoa ne‘i pesia le atunuu i le faamai o le Ebola.
O lea ua gaioi uma le tele o atumotu o le Pasefika auā le faatinoga o auala e mafai ai ona tali atu i le pepesi o lea faamai lea ua silia i le 4,000 tagata ua maliliu ai i atunuu mamao aemaise lava i vaega i Sisifo o Aferika e pei o Sierra Leone a Liberia.

O le faamatalaga a le Alii Palemia, o Samoa na amata mai lava ona faamautu ana sauniuniga a o feagai ai le atunuu ma le taligamalo o le fono lona tolu a Malo Laiti Tauatiae a Malo Aufaatasi le SIDS ma o le sauniuniga lea ua faapea ona faaauau mai e oo mai i le taimi lenei.

O se potu i le malaevaalele i Faleolo ua faamautu o se nofoaga lea e agai i ai pasese e masalomia e ono aafia i lenei faamai, o iina lea o le a iai ma tagata o le soifua maloloina ia na faia aoaoga mo le tali atu i le faia o siaki atoa ai ma ni togafitiga i le uluai fesootaiga lea.

Ua aoaoina foi sui o le Ofisa o Femalagaaiga (Immigration), e siaki lelei lava tusifolau o i latou e malaga asiasi mai i Samoa i le vaitaimi lenei ma afai o loo agai mai i atunuu ia ua iai le Ebola, o iina e ave sa‘o ai lava mo siaki nei ma faapea ona iai le faatagaga e lē talia ai tagata nei mai i le ofi mai i Samoa.

O le aoaoga na faatautaia e sui o le fitafita a Amerika lea na agai mai ma galulue i Samoa i le taimi o le SIDS. O iina foi na sau ai ma ofu ma meafaigaluega e mafai ona puipuia ai i latou ua tofia e galulue i le malaevaalele ma le uafu i Matautu mo siaki ma togafitiga o tagata e ono pesia i le Ebola.

O le mau a le Alii Palemia, o Samoa e laitiiti lava le avanoa e ono aafia ai i lea faamai auā o le toatele o pasese ia e agai mai i Samoa e agai mai i malaevaalele ua faamalosia ai foi siaki nei ma e maua muamua lava i malaevaalele ia e i fafo a o lei taunuu mai i Samoa.

Faaalia e le Alii Palemia o lea foi ua faamautu le falemai lea na fausia e Amerika mo Samoa faafesagai ma le malaevaalele ina ia agai i ai soo se tagata e sau mai i fafo ae ua maua e ono aafia i lenei gasegase.
O Amerika ma Sepania isi atunuu ia ua faamautu mai le maua ai o nisi i le Ebola ae o le faamatalaga ua lē faamaonia popolega i se tamaitai na faapea na maua i Ausetalia.

O Samoa o lea foi e matuā sasao faaafi ai tala ua iai se tasi o loo masalomia ua maua i le gasegase. Na muamua alu faamatalaga faapea o alii leoleo ia ua toe foi mai i Sudan ua maua ai ae na manino lava le tali a le Sui Komesina o Leoleo le Afioga Misa Nafo‘i Talaimanu Keti, e leai se popolega i sui ia o le Matagaluega auā e fai o le mamao ese o le nofoaga o Aferika na galulue ai ma nofoaga ia e pesia i le Ebola ae o alii nei e vaiaso atoa o fai siaki i Niu Ioka i Amerika a o lei agai mai i Samoa.

O isi faamatalaga ua fai nei faapea o se tagata mai i Papua Niu Kini lea na masalomia ua aafia i le gasegase lea o loo taofia i le falemai tele i Motootua auā siaki. E leai se isi ua aafia o Papua Niu Kini ma e lē faia foi i Motootua ni siaki o se Ebola. Atonu o le tulaga lea ua agai ai lava le taitai o le Malo e faafilemu le mau faamatalaga salatua ua laitiiti le pepesi o le Ebola ae ua soo ai Samoa.
O le mau a le taitai o le Malo, e tatau ona popole atu Samoa i le ono sao mai o le faamai o le malaria i Samoa nai i lo le Ebola.

O le faamai lea ua faitau afe ma afe tagata o le atu Melanisia ua maua ai ma maliliu ai i tausaga uma, ma o le faigofie o femalagaaiga i le va o Samoa ma nei atunuu o le Pasefika e vave lava ona maua ai tagata i lenei faamai. O le faamai lenei e feaveai e namu e pei lava o le dengue fever ma le chikungunya lea e pepesi lava.
O le malaria lava e matuā aafia ai le tagata ma o le faafetai lava a le Malo ma le soifua maloloina o le lē maua o ituaiga namu nei i Samoa, ae o le taimi e sao mai ai e mautinoa lava le matuā aafia o le atunuuu ma soifua o tagatānuu i lea gasegase.