E tele talitonuga eseese ma tusitusiga a tagata eseese, ua latou sailia pea i ai se piitaga poo se sootaga o le gagana na e faaaogāina mai i le taimi na mafai ai ona e tautala, ma le aganuu i totonu o le sosaiete na e fanau mai ai? Ua tele foi fesuaiga o talitonuga mai aso ua leva ma suesuega i nei ona po i lenei mataupu.
O le tele o talitonuga faaonapo nei, o le faaaogāina o a tatou gagana mai atunuu na tatou fananau ai ma faaaogāina mai i le taimi o tatou laiti e tau mai i nei ona po, o upu tatou te faaaogāina e tāua tele auā e faaali mai ai mataupu o loo loloto i o tatou mafaufau. Ma o ituaiga upu e faaaogāina i lau gagana pe a e saunoa mai o upu ia ua uma ona faavasega lelei i le mafaufau, ma e fesoasoani e maua ai e tatou le poto ma le faaaogāina o upu tatau ma talafeagai i mataupu eseese o loo talanoaina.
O le tāua o le gagana ma le aganuu a le tagata ola i lona olaga fai a‘e e oo ina matutua, o le ala lena e faatāuaina ai i le tulafono aiā tatau a tagata ola uma e puipui le faaaogāina o latou gagana ma latou aganuu.
I le tulafono a Niu Sila e tele vaega e puipui ai lau aiā tatau i le faaaogāina o lau gagana (language) faapea ma le aganuu a le nuu na e fanau ai (culture). E oo foi i totonu o lotu, e iai Tusi Tulafono a Lotu e amanaia ai le faaaogāina o aganuu ma gagana a tagata mai atunuu eseese, i totonu o Ekalesia eseese i Niu Sila.
O le tasi o tulafono tāua a Niu Sila o le Human Rights Acts 1993, o loo opogi ai le faatāuaina o le nonofo faatasi i le filemu o tagata uma i Niu Sila e tusa poo le ā le atunuu e sau ai, gagana e tautala ai, ma le lanu o lona tino.
O le Human Rights Act 1993: i lalo o le Section 5 e ta‘u mai ai tiute o le Commission poo ia lea ua faaulu i ai le faaaogāina o lenei tulafono tāua.
Section 5 (1) The primary functions of the Commission are:
(a) to advocate and promote respect for, and an understanding and appreciation of human rights in New Zealand; and
(b) to encourage the maintenance and development of harmonious relations between individuals and among diverse groups in New Zealand.
E pei ona ta‘ua, o uluai tiute o le Komesiana o Aiā Tatau a Tagata i Niu Sila:
(a) o le fofogaina lea ma le faamalosia o le faaaloalo, faamalamalama ma opogi aiā tatau i totonu o Niu Sila, ma
(b) ia faamalosia ma uumau le faaauauina o le nonofo filemu o tagata taitoatasi mai atunuu eseese i totonu o Niu Sila.
Section 63 (1)
It shall be unlawful for any person to use language (whether written or spoken) … that expresses hostility against, or bringing into contempt or ridicule any other person on the grounds of the colour, race, or ethnic or national origins of that person.
O vaega 63(1) o le tulafono lenei, e matuā faasāina ai lava i le tulafono ona faaaogāina ni upu tusitusia pe fofogaina e tuu ai i lalo, pe ulagia ma faifai ai se isi tagata ola, se isi tagata, ona o lona lanu, nuu na ola mai ai, poo le aganuu a le tagata lea e faifai ma ulagia.
O lenei tulafono e ta‘ua i luga, ma nisi tulafono e aafia ai ma tulafono i le va o malo o le lalolagi o sainilima ai Niu Sila, o le a faaaogāina i se taimi lata mai, e molia ai se tuuina i lalo o le aganuu faasamoa, ma se tuuina i lalo ma le faasāina o le faaaogāina o le gagana Samoa. O mataupu nei, o faasino i ni mea na tutupu i Niu Sila nei ma Ausetalia.
Ia manatua a e afaina i se mataupu e pei ona ta‘ua i luga, o loo iai tulafono e puipui ai lau aiā e faaaogā ma opogi lau gagana Samoa ma lau aganuu.
E sili le puipuia i lo le togafitia.