Tatalaina le tusi a le Ao Mamalu o le Malo, Afioga Tupua Tamasese Tupuola Tufuga Efi Tamasese

O se mitamitaga e lē mavae le vaaia pea o le taumafai o tatou tagata e faateleina alaga‘oa tau tusitusiga, auā le faamaumauina o tala ma aganuu e masani ai lo tatou atunuu, mo o tatou tagata faapea tupulaga faia‘e, aemaise lava o loo avea ai le afioga i le Ao mamalu o lo tatou malo ma faataimuaga/faataitaiga sili o nei taumafaiga lelei uma.

Na tumutumu le mamalu o le atunuu mai soo se itu o le Laumua i Ueligitone i le maota o le Wharewaka i le Aso Lua o le vaiaso na tea nei i le tatalaina o lenei tusi matagofie ua ta‘ua, Whispers and Vanity. Samoa Indigenous Knowledge and Religion. Sa ta‘ua lava i le aso o le tatalaga o le tusi i le tatou gagana o le “Tuumumusu”.

Na vaaia le matagofie o le susulu o le lā i le taeao na fai ai le faafeiloai faamaori. Sa muamua ona faatino lenei aganuu a Maori mo le Ao mamalu o le malo ona sa faia le uluai faafeiloaiga i le wero poo le vaaiga lea e vili ai e le tama Maori le tao ma tuu i lalo le wero i luma o se malo faaaloalogia.

Ina ua mae‘a lea ona tuumuli lea mo sina malologa mo ni nai minute le Ao o le malo ma le masiofo faapea susuga i Faafeagaiga ma le mamalu o le auvalaaulia, ona toe valaauina lea o le auvalaaulia ma le Ao o le malo mo le isi faafeiloaiga a Maori mai le Tu Wharetoa Iwi, ona e lei taunuu mai i latou ia i le taimi o le faafeiloaiga muamua. O i latou nei e mafuta vavalalata tele i le Ao o le malo, ma na ta‘ua lava o le latou uncle i taimi na saunoa ai le Tootoo o Maori mo lea faamoemoe.

Na mae‘a ona alo loa lea le aofia i le sauniga lotu na feagai lea ma le susuga i le Faafeagaiga ia Tauinaola Tofilau o le PIPC i Newtown, a o le Afioga foi i le Taitaifono o le Mafutaga a Faifeau i totonu o le itumalo i Ueligitone.

O le Afioga i le Moseniolo ia Okere o lē na tusia le Upu Tomua na saunoa ma faafetaia le Ao mamalu o le malo ia Tupua Tamasese ona o le avanoa na tuuina atu mo ia e faia le Upu Tomua o le tusi. Na sosoo ai le saunoaga i le Afioga ia Maualaivao Alapati Wendt o se tasi o faatonu ma tusitala o le tusi e faafetaia le Ao o le malo i le galuega lelei o le tusia o tala i le aganuu faakerisiano e tuumumusu a Samoa ona e tala lasi si o tatou atunuu ma ia faafetaia ai le au tusitala ma i latou na faatonutonuina le tusi faapea i latou na lagolago i le faatupega o lenei galuega aemaise ai o le faamalo i le Kamupani a Huia na lolomia le tusi.

Na saunoa ai loa le Afioga i le Ao mamalu o le malo ia Tupua Tamasese Taisi Tupuola Tufuga Efi ma ia ta‘ua ai se lafoga e faapea: E le soona sapi se matua/tina alofa i lana fanau i luma o tagata.(a loving parent/mother wont gush at her children in front of people).

E lē taumate foi ua nofo fale ia Satuiamaa i finagalo o le aufaitau uiga o nei upu ma gagana tuusa‘o na saunoaina e le Ao mamalu o le malo i lana galuega faatusitala. Talu ai ona sa ia faamamafa le tasi o lagisolo i le nuu o Manono; Le Tu‘i e. ma sa faapea loa ona faatinoina e le vasega o tama ma teine mai Le Moana lea lagisolo matagofie.
O le faapaiaga o le tusi na feagai lea ma le Susuga i le faafeagaiga malolo ia Tom Etuata.
E 38 le au tusitala o lenei tusi. O ni isi o sikola suesue (researchers) mai le Pasefika, ma o ni isi o i latou na mafai ona faasoa i le matagofie o le tusitusiga (essay) a le Ao o le malo.
O loo iai i lenei tusitusiga ni isi o aganuu i le faakerisiano e uiga i le tuumumusu, aemaise foi o le togafitia o le laoa e pei ona faia ia tatou lava ituaiga fofo, faapea foi le tala i le tautai o Pupu pe a fagota malie (naiufi) ma isi vaega o le mataupu muamua o le tusi na tusia e le Ao mamalu o le malo.
E lei gata ai iina ae na faapea foi ona saunoa le susuga i le faiaoga ia Dr Tamaisailau o se tasi o faatonu o le tusi ma ia faasilasila foi le autusitala i le mamalu o le auvalaaulia ma amata ai se faasoaga (panel) e ui ina lei iai ni fesili ae na faasoa mai ai taitoatasi i latou nei e tusa o a latou vaega (chapters) na tusia.
E iai foi ni tusitala o faifeau papalagi ma le Tamaitai Sa o le susuga ia Vitolia Mo‘a faapea le Moseniolo o Theophilus Okere mai Nigeria, na ia tusia le Upu Tomua o le tusi.
Tatou faitau i ai i lenei tusi ona e tele lona aogā mo le fanau o loo i iunivesete faapea foi le mamalu o le atunuu e fia maua atili le malamalamaga i tulaga o nei foi uiga o le aganuu i le tuumumusu o loo faaalia ai le tele o aganuu maotua faasamoa ma le faakerisiano.
Sa faaiu le faamoemoe i le faaaloalo mai le Ao o le malo mo le Taitai o Maori faapea le Moseniolo ia Okere. Na faapea foi ona faaalia uiga e masani ai Samoa o le sua faaaloalo mo le Afioga i le Ao mamalu na saunia e le aiga, o le vasega o faiaoga o le Iunivesete e pei ona fetalai i ai le fofoga o le polokalame atoa, le Tofa ia Salevao Manase.
O le tatalo faaiu o le faamoemoe na saunoa i ai le afioga ia Patele Penehe o le ekalesia Katoliko mai Porirua ma ta‘ape ai loa le aofia ma le fiafia ina ua faatau a latou tusi i lea aso.
Afioga Tupua ma nisi o Faafeagaiga

Afioga Tupua ma nisi o tamaitai sa sisiva faafiafia

Afioga Tupua ma nisi o tusitala o le Whispers and Vanities