Talia fiafia Aoga Faasamoa taiala a le Labour

Galulue faatasi le Labour ma tagata Pasefika

O le susuga i le sooupu o mataupu i tagata Pasefika o le vaega faaupufai a le Labour, le afioga i le alii faipule o Magele, le tofa ia Su‘a William Sio, sa ia fofogaina nisi o vaega tāua, e faapitoa lava i taiala mo aoga Samoa ma le Pasefika.

E tolu ni vaega tāua sa faamamafaina e le saunoaga a le faipule, e faatatau lava i fuafuaga faataoto a le Labour mo aoga uma a le Pasefika. O le tofa mamao a le vaega faaupufai, ua faalauiloa ai so latou finagalo, o le a galulue faatasi ma tagata lautele o le faalapotopotoga o tagata Pasefika, ina ausia se faataitaiga tāua mo le taimi nei, ae silisili ai le isi auga tupulaga o loo fotuai mai mo le lumanai.

I lea lava taiala faapitoa o tagata Pasefika (Pacific Island Policy) e matuā ioe ai le Labour, i le faatāuaina o gagana e lima mai atunuu o le Pasefika, e faaaogāina i totonu o Niu Sila, ma o le a tuuina foi i totonu o mataupu aoaoina i totonu o aoga.

E malosi le talitonuga o le Labour, o le lava o alagaoa e faaaogāina e aoga, o se meaalofa tāua lea mo le atiae o mafaufau o fanau aoga, ma e le gata ina manuia ai le malo, ae o tagata uma lava ma e sili atu lea nai lo le vaai fua i nisi o pa puipui o loo faaavega mamafa i nisi, e pei o le gagana ma aganuu.

E matuā faatāua e le Labour, le aoaoina o gagana a le Pasefika e pei o le gagana a atunuu o loo i lalo o lana lava puleaga, e pei o Cook Island Maori, Niue, ma Tokelau, atoa ai ma Samoa ma Tonga.

O le finagalo o le Labour e pei ona saunoa i ai Su‘a e faapea, ua tauau ina galo ma mou atu gagana a atunuu Pasefika, ona e lē o aoaoina i totonu o faleaoga ma aoga, peitai e na o le pau le auala e faatoa faaolaola ai le aoaoina o gagana Pasefika, o le faafoi lea i totonu o polokalame ma mataupu faatulagaina a aoga i Niu Sila.

O vaega nei tolu e pei ona taulai i ai le taiala faapitoa a le Labour mo tagata Pasefika lava latou ia.

1. Amanaia gagana autu e lima a le Pasefika ma lona faaaogāina i totonu o Niu Sila, e tauala lea i le faaofi atu i totonu o mataupu ma galuega tauave a aoga i totonu o le atunuu (officially recognise the five main Pacific languages used in NZ, through education system).

2. Faatupeina le 1,500 o avanoa ma nofoaga e aoaoina ai agavaa faapitoa, mo le fā tausaga o muamua. (fund 1,500 Pasifika Trades Training).

3. Faavae le Pacific Futures Forum, e lagolago ai le faalapotopotoga o tagata Pasefika, ina ia fausia ma atiae ni auala ma se tofa mamao fou, mo le manuia o tagata Pasefika i totonu lava o Niu Sila (establish Pacific Future Forum to support pacific communities to create and build new collective vision for Pacific people in New Zealand).

E maualuga i le vaai a le Labour le tulaga o le siitia o le atamai o tagata Pasefika, ma o le mafuaaga foi lea ua iai se faatatau, o le a aoaoina ni agavaa faapitoa mo tagata e oo atu i le 1,500 mo le isi fā tausaga o muamua. E le gata i lea, ae o le a taumafai foi le Labour ina ia tuufaatasia ni vaega o tagata lautele, mai matata ma galuega eseese, ina ia saga faamalosia ai tupulaga lalovaoa mo se luamanai manuia.

O loo silasila foi le vaega faaupufai i le taimi nei mo se tasi o ana fuafuaga poto, ina ia faagaoioi ma faamautu se alaata Pasefika i luga o le televise a Niu Sila, faapea le Radio New Zealand. Ua faatuina foi se vaega ua faaigoaina o le Pacific Futures Forum, o le a mafai ona aoao mālie mai ai manogi o le lolo, e fausia ai nisi o tofa mamao mo le manuia lava o le Pasefika i totonu o Niu Sila. E talitonu le Labour afai ua manuia taumafaiga a tagata Niu Sila, e tatau foi ona manuia atinae ma le tamaoaiga o tagata Pasefika. Saunoa Su‘a, ua matuā ioeina ma faatāuaina e le Labour, le sao o tagata Samoa ma le Pasefika o loo alala i Niu Sila i soo se vaega lava.

O galuega, aoga, taaloga, musika, tusiga ata, ma le anoano o taleni ma meaalofa, o loo tauave e tagata Pasefika, ma ua lauiloa ai Niu Sila i le lalolagi atoa. Ua oo lava foi i le maota fono, ma le Palemene o Niu Sila, ua ofi atu i ai, ma ua iai foi sui o tagata Pasefika. O le ala amanaia lea, ma ua lē māmā ai i le silasila a le Labour, le sao o tagata mai atunuu o le Pasefika.

O le Aoga amata faasamoa i Richmond Rd i le tuaoi o Grey Lynn ma Ponsonby, sa faataunuuina ai lea fuafuaga tāua, ua faapitoa lava mo tagata Pasefika.

Sa auai uma ai foi sui tauva o le Pasefika, o loo tausinio mo le faiga palota o le a faia i lenei tausaga, mo le isi faigamalo i le tolu tausaga o lumanai. O le afioga i le faipule, le tofa ia Su‘a William Sio, o le tamaitai o Sepuloni, o loo tauva mo le itumalo i Kelston, o le afioga ia Lemalu Herman Retzlaff, o le sui tauva mo le itumalo i Upper Harbour.

O le susuga ia Jerome M Mika, o loo tamoe mo Papakura, o Jenny Salesa, o le tamaitai lea o loo tauva mo Manukau, faapea ai ma se tamaitai Tonga, o loo tauva i le lisi a le vaega faaupufai, o i latou uma ia sa fai ma sui o le Labour i le faalauiloaina o la latou fuafuaga mo le Pasefika.

Sa faafetai foi Su‘a William Sio, i le faletua ia Chan Taouma, o le tamaitai pule o le aoga Faasamoa, faapea faiaoga ma mātua aemaise le fono faatonu o le aoga, ona o le talia aloaia ma le faaavanoaina o le nofoaga mo lea famoemoe. Sa taualuga foi lea aso, i nisi o faafiafiaga a le fanau laiti, o tama ma teine o le aoga amata.

O upu mulimuli o le saunoaga a le alii faipule, sa ia toe faamamafa ai le tāua o le faia o le palota. Sa ia ta‘ua e faapea, o le a mafai ona faagaioi ma faataunuu le tofa mamao a le Labour, pe afai e tuu ane le lagolago i le palota mo le vaega faaupufai poo le party vote mo le Labour. E tāua tele, atoa ai ma le isi palota, mo le sui tauva o le Labour o loo tauva mo le itumalo, poo le lisi foi.
Sui Pasefika o le Labour ma faiaoga ma fanau aoga a le Richmond Rd