Talanoaga ma le Palemia – 17 Feb, 2011

Radio Samoa: Ia e avea ai lenei taimi e toe faatalofa atu ai i lau susuga Tuilaepa, o lē lava o loo avea pea ma Palemia o Samoa, a o lei mamao atu le faataapeina o le Palemene i lana fonotaga mulimuli talu ai, auā foi le faasauni atu o le tatou atunuu i lana faiga palota tele i le masina fou i lenei foi tausaga 2011. Ia ua vaeseugā e lei toe maua se feiloaiga lau susuga Tuilaepa, lau afioga i le Palemia. I le tulaga lena sa tulai mai i le faaiuga a le Fofoga Fetalai poo fea ua fai i ai, ina ua faalauiloa sui tauva a le Tautua, ma faailoa ai le lē tusa ai ma tulaga o le Tulafono, poo le ā se tulaga ua oo i ai lea vaega?

Palemia: E leai se mea e tatau ona fai i ai se faaiuga, ua uma le Fono. Pei o le aotelega lena, e ui a ina solitulafono, ae o le iuga lena a le Fofoga Fetalai o le a…, auā toe o ni itula ona uma lea, e leai la se aogā e faatino ai.

Radio Samoa: O le tulaga lea e iai le lua feteenaiga Tuilaepa ma le taitai o le vaega faaupufai a le Tautua Samoa party, i tulaga foi lea o fuainumera o nofoa o le Maota o le a nofoia i le faigapalota tele lea ua tau lalata mai.

Fai mai le taitai o le vaega lea a le Tautua ia Vaai, e 25 nofoa e malo ai i latou. Ae o lea e faapea mai lau afioga i le Palemia ma le HRPP, a laiti lava nofoa e 40 i le 41 nofoa e mafai ona tou manumalo ai.

Palemia: E leai se …. faato‘ā iloa tonu a le mea lena i le aso e uma ai le palota. Pau a le mea sa ou faamanatu i le afioga ia Vaai, sa ou ta‘u atua e 35 matou nofoa e maua i le 2006, i lea foi na 35 na matu maua. Na ona ou faatepa foi lea i ai, e lē o faavaea ni au faamatalaga i luga o le ea, o lea e iai mafuaaga.

Radio Samoa: Se‘i avatu pea tulaga e pei o pulu ia a le vaega faaupufai lea e mafai ona tau‘ai mai, a o taulalata atu i le palota. O le tulaga lea, o le ā sou finagalo i le totogi faalua e le Tautua Samoa o le penisiona foi lea e 125 tala, o lea o le a 250 tala e pei ona latou faalauiloa, e 250 tala i le masina?

Palemia: E sautia uma a pulu ia na e ta‘ua. O le mea e sautia ai, e 16 miliona le mea lea o loo alu i penisione i le taimi nei. Lona uiga o le a 32 miliona. E ta‘u mai e latou le mea e sau ai, e o mai loa ona faamuta lea o le VAGST poo le lafoga lea e maua mai a tupe.

O le ala la lena o lea sa ou faasalalauina ai, e lē faavaea lo latou taofi, e amata i le omai ona faamuta lea o mea e maua ai tupe, a o lea e folafola le siitia o mea ia e totogi i tagata i penisione.

O inā e agatia ai mo mea o manatu faatāutala, ua lē nonofo muamua i lalo ona manatua lea, e tatau ona tilotilo i auala e maua mai ai le 32 miliona e faatino ai le latou mataupu, ae lē o le omai amata muamua i le faamuta ma faamagalo uma le VAGST poo le lafoga i luga o oloa. Ia o fea la o le a fetagofi e aumai ai mea e totogi ai? O le isi itu sa ou faamanatu ia i latou, i le lē faavaea tele o o latou mafaufauga, fai mai e mafai ona faatino uma mea ia i le tolu masina mai le aso e maua ai le iuga o palota.

O lona uiga la afai o le aso 4 o Mati e fai ai le faiga palota, 4 o Mati i le aso 4 o Aperila ua tasi le masina, 4 o Aperila i le aso 4 o Me ua lua masina, aso 4 o Me i le aso 4 o Iuni ua tolu masina, o lea faatoa uma le tatou sisigafua. O le aso 15 o Iuni e faatoa mafai ai i lalo o le tulafono ona faatoa talanoa le tala o le tupe.

O lona uiga la, o lea ua aliali mai i, e lē mafai ona faatinoina le latou mataupu, auā afai e soloia le VAGST, e tatau ona avatu se tulafono i totonu o le Palemene, ona ave lea i le Komiti, poo le fia foi vaiaso poo le lua masina o nofonofo ai, ma valavalaau tagata o le atunuu e omai e fai a latou molimau.

Poo Aukuso poo Setema o le tausaga nei e faatoa mafai ai ona foi mai i le Palemene, ona faatoa fai ai lea o le iuga, ona faatoa soloia ai lea auā i lalo o le tulafono, e lē mafai ona solia ma faamutaina se tulafono o mea tau tupe, sei vagana ua ioeina e le Palemene. O le puipuiga lena e fai i nei mea o tulafono tau tupe, ina ia taofia ai tagata faavasivasi e o atu e pulea le malo, ona o atu lea faataape tupe e atinae ai le atunuu.

O le tulaga la lena, afai o mea faigofie faapea ae latou te lē o malamalama ai, o le a faapefea la ona o e tagofia mea faigata, o le faapa‘ū o le VAGST ae o lea a e oo i aso e fono ai le Palemene e lē o malamalama ai.

A o tagata la e iai i o, o tagata sa minisita ma sa faipule muamua, e pei o Le Tagaloa, e pei o le tama o Palu, e pei o Vaai lea e taitai, o latou uma na sa faipule, ia ae toalua sa i lalo o a‘u i la‘u vaaiga, o minisita i le faigamalo a a‘u.

O lea la e ta‘u mai ai iina, o le matuā faavasivasi a o nei fuafuaga o loo faataoto mai. O le ala foi lena o lea sa ou ta‘u manino ai i le atunuu, o mea nei e fai mai e le vaega lea, e na o ni faatosina e lē o mamafa i ai pe lei agai i ai le latou vaavaai, po ua laaloa ai le latou silasila toto‘a i ai.

A o le tulaga la lena, e lē mafai ona sao mea ia e fai mai ai, e lē fetaui.