Sikolasipi mai le “Saofaiga o Aoaoga” i le Iunivesite Aoao o Papaigalagala

“Taofi mau i avanoa, naunau e faaauau le a‘oga, o le inivesi (investment) o lou olaga”

E tatou te oloolo pitovaa pea auā so tatou ‘ai mo a taeao, e lē fiu gofie le saili malo ina ia asamo le poto salalau auā foi o le manulauti o soo se galuega faaleaoaoga, ia faafeao oe e le poto ma ia maua le faautauta lelei mai le Atua e saili ai manuia mo aiga, nuu, ekalesia aemaise lou atunuu.

O le naunautaiga foi ia uumau ma tamau i avanoa ua maua mai e faalauteleina ai le ola a‘oa‘oina, ma o le auga lea o aute e pei ona malaga mai ai faletua faiaoga, ia poo matua o faiva mai le Saofaiga o Aoaoga i le Iunivesite i Papaigalagala (Faculty of Education, National University of Samoa) mo le fa vaiaso i laufanua o Kalaiesetete.
O le Afioga Faalogo Teleuli Leituaso-Mafoa (Siumu) faiaoga i mataupu tau pisinisi (Business Studies) ma le afioga Onelau Faamoemoe Hakai-Soti (Satuiatua & Vailoa Aleipata), faiaoga i mataupu fitoitonu mo le iloa lautele i le Food & Textiles Technology, o loo laua iai nei i le Iunivesite o Canterbury mo le tau faamae‘aina o le la Thesis auā le faailoga o le Masters o loo faamoemoe i ai e tulimatai.

O se avanoa faasikolasipi sa apalai mai i ai ma faamanuiaina, lea ua tamau ai lenei avanoa ua maua.

Ua tuua a‘oga i le Iunivesite i Papaigalagala, ae malaga mai laua e faaauau le a‘oga, e toe taliu i Samoa i le vaiaso fou ma toe foi i le potu a‘oga mo vasega ina ua foi mai i le tuuaga.

Na faalauiloa mai e matua o faiva lo la fiafia tele i le avanoa ua maua e fefaasagai ai ma faiaoga i totonu o le Iunivesite ina ia fai mai tali atu, aemaise o alaga‘oa o loo fau ma soloi e pei o tusi a‘oga, auā le tau faaiuina o le faailoga, ona e faigata o loo tauave foi le isi la pitolaau e pei o le a‘oa‘oina o fanau i Samoa.

O le isi foi itu ona o loo galulue lava ma sema se taimi e faauma ai assignments, ae talu ai a lafo mai i Niu Sila a la galuega mo le makaina e fiu e tatali, tasi lea itu na faamalosia ai le la naunautaiga.

Na la ta‘ua foi e ui ina ua matutua lo la soifua, ae ua lē gata ai pe poloka ai lo la naunautaiga e finauina le saili malo, avea foi lea ma faataitaiga i tamaiti a‘oga aemaise a la fanau.

E tele ni lesona tāua ma le a‘oga ua la a‘oa‘oina mai lenei taimi utiuti i le Iunivesite ma lagona ai lo laua alolofa i fanau i Samoa ona o le lē lava o alaga‘oa (resources), ae faaamuia mai i le lasi o avanoa o loo maua i Niu Sila nei.

Na faaalia foi lo la lagona faafetai i le matagaluega o le Pacific Studies i Canterbury mo le fesoasoani mo laua, Liz Keneti, Moana Mathis aemaise le faletua o Amelia Solofuti o le College of Education, maua foi so la avanoa e feiloai ai ma le tamaitai pule sili o le Matagaluega Aoga, Taaloga ma Aganuu, Afioga Galumalemana Nuufou Petaia lea o loo iai i Kalaiesetete i ana asiasiga i a‘oga.

E ui lava foi ina malulu le tau ae sa maua pea avanoa e auai atu i sauniga lotu o le aso sapati, o le la faafitauli tele o le usu ae i le taeao e tapena i le a‘oga ae faafeiloai foliga e le timu ma le ea mālūlū, ma ua oo ane ai le toe fia foi i Samoa.

Na maua le avanoa e faatalatalanoa ai tamaitai faiaoga i luga o le Siufofoga o le Penina o Samoa i le 96.9 Plains FM a o faafofoga foi le atunuu i le auga o le faamoemoe ma faaiu ai i le la pese masani a faiaoga “E tagi le fatu ma le eleele, ua fai a‘u mou fala seesee”.

E toe taliu le faigamalaga i Samoa i le aso 8 Iulai mo le a‘oa‘oina o le fanau i potu a‘oga ina ua faaiuina ma le manuia lo la taumafai i totonu o le Iunivesite i Canterbury.