Saili malo le Tautua Samoa i Niu Sila

E toalima sui o le aumalaga a le vaega faaupufai a le Tautua Samoa, ua taunuu nei i Aukilani mo le faamoemoe e fia feiloai i le mamalu o le atunuu o loo alaala ma papaaao i Niu Sila.
E talitonu le Tautua Samoa, e ui lava i le faigata ona faafetaui le malosi o faiga a le malo o loo iai nei, peitai o loo maumaututu pea le taofi ma le talitonuga e tatau lava ona malosi foi se itu e agaia le malo.
O le sini ma le autū o le taunuu mai o le malaga a le vaega faaupufai, ona o le manaoga e faailoa pea ma ia silafia e Samoa i Niu Sila le tulaga o loo agai i ai la latou foi taumafaiga, a o sauni atu ai mo le isi faiga palota o loo loma nei.
E tele ni vaega o loo taumafai le Tautua Samoa e momoli mai i finagalo o le atunuu i fafo, ina ia lagolagoina ai le pati ma lona taumafai ua agai i ai mo lenei vaitaimi.
O le saunoaga a le sui o le malaga le afioga i le alii faipule ia Palusalue Faapo II i se feiloaiga ma le Samoa Times, sa ia toe faamanatu ai ma ta‘ua nisi o mataupu o loo ave i ai le faatāua a le vaega a le Tautua mo le taimi nei.
Saunoa le alii faipule, o mataupu foi ia o le a tuu i totonu o le latou manulauti ma le anavatau o le a faalauiloa faalauaitele a o tapena ai le faigapalota tele a le atunuu.
O nisi o mataupu o loo laualuga i finagalo o le Tautua Samoa

Tulafono o fanua faaleaganuu
O loo tumau pea le teena ma le lē taliaina e le Tautua Samoa o le tulaga ua faia e le malo o loo tulai mai le HRPP. E malosi pea le talitonuga o le Tautua Samoa, e lē sa‘o le faiga ua fai e le malo ona ua aafia tele ai aiā tatau a tagata lautele o le atunuu.
Sa ta‘ua e Palusalue e faapea, e tele lava vaega lavelave o lea faiga, ma e lē o matuā malamalama i ai le mamalu o Samoa, ma o le a toe taumafai i ai le Tautua e toe faapupula lea mataupu pe a latalata i le faiga palota.

Mo le silafia e Samoa i Niu Sila nei, o le tulafono lea ua pasiaina nei, ua pule toatasi ai e le Sa‘o o se aiga fanua faaleaganuu, e aunoa ma le aiāina e suli o le aiga.
O lona uiga la ua mafai ona lesitala i lalo o le Sa‘o o le aiga nei fanua, ona pule lea o le Sa‘o pe mafai ona lisi atu nei fanua e aunoa ma le toe saisaitia i lalo o le tulafono. O lenei faiga e matuā teena tele e le Tautua Samoa ona o le manatu alofa i aiga, aemaise ai o loo aga‘i i luma Samoa, ma e tele tupulaga o le a fai mai o le a iloga ona aafia i le ogaoga o nei faiga lē alofa.

O le mataupu i matai o nuu ma afioaga
E matuā teena foi e le Tautua Samoa le taumafai o le malo e aiaina ma faatulaga le faiga o matai a le atunuu. E maualuga le talitonuga o le vaega faaupufai, ua aiā tele le malo i lea tulaga, ae o le mataupu e fitoitonu ma tamalii ma faleupolu i totonu lava o afioaga taitasi. E iai foi isi vaega e le tatau ai lea faiga, ma o vaega ia o loo faavae ai le manatu e teena ai e le Tautua Samoa lea foi faiga.

O le faatuina o le Casino i Samoa
E sili atu ma le selau pasene le lē taliaina e le Tautua o lea foi mataupu. E matuā tele ma anoanoai le mau mafuaaga e faavae ai le talitonuga ma le mau a le pati e teena ai le fausia o se Casino i totonu o le atunuu. O se taitaiga e matuā sese ma lē talafeagai le faatuina o se Casino i totonu o Samoa. O le a silasila i ai le malo ma le atunuu i faigata ma le sasao o le mala i le atunuu, pe afai ae taunuu lea foi fuafuaga a le malo.

E tatau ona palota tagata o loo alaala i fafo o le atunuu
E matuā lagolagoina e le Tautua le tatau ona fai le palota ma le agavaa o Samoa o loo alaala ma papaaao i Niu Sila, ma isi atunuu o le lalolagi. O Niu Sila e tele ma anoanoai a latou galuega, ma ua tele foi so latou sao mo le atinaeina o le atunuu i Samoa. A faapefea la ona lē talia le palota ae o loo matuā tigaina tagata i le tautuaina o le atunuu ma aiga i Samoa.

O le tasi lea o mau malosi o loo faavae ai le finagalo o le Tautua Samoa, ma e alagatatau ai ma e leai foi se pogai e taofia ai le aiā tatau a le Samoa o loo nofo i fafo, e fia palota mo lona atunuu.

O nisi ia o vaega o loo faamuamua e le Tautua Samoa i le taimi nei, ma e pei ona ta‘ua, o mataupu foi ia o le a i totonu o le manulauti a le pati mo le taimi o le faiga palota o loo ua latalata mai.

O le vaiaso na tea nei sa savalia ai e le aumalaga a le Tautua Samoa ni isi o Ekalesia ma susuga i faafeagaiga o aulotu eseese i totonu o Aukilani mo le faamoemoe lava lea ina ia maua se avanoa e feiloai ai, ona filifilia lea o se komiti e faamaopopoina se tasi o faamoemoe ua tuupoina mo le masina o Setema, o le masina lea ua faamoemoe o le a malaga mai ai le Tautua Samoa ma ona sui tauva uma e faataunuu ai le feiloaiga ma le atunuu.

O lea feiloaiga o le sailia lava lea poo fea tonu o taoto ai le tofa ia Samoa, i ni mataupu e tatau ona o latou finauina mo le manuia o tagata lautele. E lē gata foi i lea, ae o le a faataunuuina ai ma se latou sailiga seleni, e fesoasoani mo le alo atu i le faamoemoe o le faiga palota tele a le atunuu i le tausaga o lumanai 2011.
O le taimi nei ua tea ma le 30 le fuainumera o sui tauva ua resitalaina i lalo o le fu‘a a le Tautua Samoa, ma ua fuafua nei e tauva i le faiga palota o le tausaga fou.

O nei sui e aofia ai ma le afioga Palusalue Faapo II lea na toe manumalo mai i le faiga palota laititi a le Itumalo Safata, atoa ai ma le afioga Vaai Papu Vaai lea na toe filifilia mai i se finagalo autasi a lona Itumalo Vaisigano Numera l, ma le tofa Lealailepule Rimoni Aiafi, e ui ina sa lei faamanuiaina i le faiga palota laititi na faato‘ā mavae atu nei a lona Itumalo Faleata i Sisifo, ae o lea foi ua toe faasauni mo le tausaga o loo lumanai nei.

O se tasi lea o faamoemoe a le Tautua Samoa e pei ona faaalia, ina ia tofu lava le itumalo ma le sui tauva e tamoe i lalo o le fu‘a a le Tautua Samoa.

I lea faiga o le a tele ai foi ma le avanoa e manumalo mai ai nei sui, ma o se ata lelei foi lea mo le Vaega Faaupufai, i le saili ai o so latou itu malosi e agaia le faigamalo o le a tulai mai. O le susuga Papalii Panoa Tavita Moala, o ia lea o loo avea ma Peresitene a le Tautua Samoa, ae o lona Sui Peresitene o le Afioga Afualo Uti Salele. O le failautusi o le tofa Taveuveu Fiti, ma le teutupe o loo seei ai le tofa Taefu Levi.