Popolega mo Samoa pe a toatele e aafia i le HIV/AIDS ae lē lava fualaau

O le taimi lenei ua to‘a 14 tagata o Samoa o loo faamauina ua soifua ma le siama o le HIV/AIDS.

O se siitaga o tagata e toalima talu mai le 2008 lea na umi se taimi e na o le toaiva lava na soifua ma le toafā ua maliliu. I totonu la o le lua tausaga na vaaia ai le siitaga lea ma o loo iai lava le popolega o i latou o loo nafa ma galuega faalauiloa ma lapataiga faapea puipuiga o le HIV/AIDS ona o loo masalomia lava e toatele atu ua maua i le gasegase ae lē o oo mai e siaki.

O le autū o lenei tausaga ua faamanatu ai le HIV/AIDS i le lalolagi ua vaavaai ai i le unai o le aiā tatau faaletagata e saofaga ai i togafitiga faapea ai puipuiga mai i lenei gasegase matautia.

O Aferika lea e faitau miliona ua maua ai i lenei gasegase, ua vaaia le toatele ua maua fualaau ae o le faailogatagata lava o loo vaaia ai o le tele o tina ma fanau ua aafia i le AIDS e lē o maua nei fualaau mo togafitiga.

Ta‘ua e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi, le WHO e oo atu i le to‘a 5 miliona le aofai o tagata ua maua i le HIV/AIDS ae e lē o maua fualaau e moomia ina ia faaumiumi ai le soifua o nei tagata.

I Samoa o le Malo o loo faatauina mai fualaau nei mo tagata Samoa ua aafia i lenei faama‘i matautia ma e moomia tele le inu uma o fualaau nei auā o lea ua mafai ai ona fesoasoani e tali atu i le vave ona sosolo o lenei gasegase.

Faaalia e le tamaitai o Peati Maiava, le fofoga ma le sooupu o i latou uma ua maua i lenei gasegase, o le taeao ma le afiafi e inu ai ana fualaau e tusa ma le 4 i le 5 ma na ta‘ua e lenei tamaitai; e galo loa ona inu le fualaau i le taimi o loo aumai e inu ai, tatala loa ma le avanoa e fanafanau ai le siama lenei ma lē toe mafai ai loa ona tatali atu le sosolo a le siama. “E faigata tele taimi e fia malaga mamao ai i atunuu i fafo, auā e iai taimi a inu fualaau nei e aafia le manava ma e faigata tele ona e fealuai ae tulai mai ia tulaga.

Ae a lē inua fualaau ona e iloa loa lea ua leaga atu le tulaga e oo i ai,” o se faamatalaga lea a le tina ia Peati Maiava, lea ua silia i le 20 tausaga o feagai ma lenei gasegase.

‘Ou te faafetai lava a‘u i le Malo o le mafai ona maua nei fualaau auā e taugata tele, e tusa ma le $1000 tala i le fualaau e tasi”.

O le popolega tele lava o le Soifua Maloloina aemaise foi i lenei tamaitai, o le toatele lava o tagata Samoa e aafia i le HIV/AIDS o le laititi foi lea o le avanoa e maua uma ai fualaau moomia ona o le tau o le a feagai ma le Malo i le tau faatau mai ai o ia togafitiga.

O le mafuaaga lea o le unai pea o puipuiga a o lei oo atu ai tagata Samoa ina tauaveina lenei siama matautia.

O a‘oa‘oga o loo faaauau e le Sosaiete o loo nafa ma le faamalamalamaga ma le unaia o puipiuiga o le HIV/AIDS faapea ai le Faalapotopotoga o le Koluse Mumu o loo galue ai nei le tamaitai o Peata Maiava, ua faamanatu ai pea i le atunuu le tāua o puipuiga aemaise le faamautu o le ola a‘oa‘oina faakerisiano e taofia ai le pepesi o le HIV/AIDS.

O le lipoti ua faamautu ai e le Faalapotopotoga Tumaoti o le Soifua Manuia o Aiga (Samoa Family Health Association) ua maua ai le maualuga tele o le numera o tagata Samoa o loo aafia i faama‘i o feusuaiga, STIs ma o inā lea e faavae mai ai le manatu e toatele lava o loo maua i le HIV/AIDS ae talu ai e lē o agai mai le toatele e siaki, e lē mafai lava ona mautu le numera moni o iai lenei gasegase i le atunuu.

O le unai o le aiā tatau e Malo Aufaatasi ua tele ina taulai i atunuu e pei o Aferika ma le Atu Asia talu ai le maualuga o le vaaiga lea ua ave foi le faamuamua i alii ma i latou e lava le tupe e maua mai ai fualaau ma togafitiga.

O atumotu o le Pasefika e lē o alia‘e mai ai ni faiga faapea se‘i vaganā ai lipoti ua ta‘ua ai le amata ona tele le aafiaga o le faasoaga o togafitiga i Papua Niu Kini talu ai le toatele ua maua i lenei gasegase ma o loo faaauau ona saosaoa le siitia o le numera o i latou ua aafia.

O i latou o loo i atumotu e pei o Tahiti, Niu Kaletonia ma Vanuatu, o loo maua le fesoasoani mai le Malo o Farani mo fualaau ma togafitiga.

O isi atumotu e aofia ai Samoa o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi le WHO o loo maua mai ai le Fesoasoani auā le faatauina mai e malo taitasi o nei fualaau.