Osi feagaiga Ekalesia PIPC i Papakura ma lo latou faifeau fou

O le aso 30 o Ianuari  i le 2014, o se aso ua leva ona moemiti ma faatalitali i ai le Ekalesia PIPC i Papakura i totonu o le 4 tausaga ma le 2 masina ina ua leai so latou faifeau ina ua malolo manumalo Rev Matavai Alefaio ma le faletua ia Matautu sa la tausia le galuega.
O se faamoemoe sa nofo tatalo i ai le susuga i le toeaina o le matagaluega i Aukilani i Saute, Rev Elder Lemuelu Aotofaga faapea le nofo a vaega o le au toeaina o le Sinoti Fono Samoa o Aotearoa Niu Sila ma faafeagaiga uma o le PIC, ae lē gata i lea o le tapuaiga ma le auai mai o le lupe faalele ma se tamafanau a lenei ekalesia, Rev Reupena Leau o loo galue i le EFKS i Piu i Falealili. Sa faapea foi ona auai atu ai le Susuga Faafeagaiga Rev Alosina ma le faletua ia Otaota mai le EFKS Papatoetoe.

 
O le Aso Tofi o le vaiaso na mavae nei i le itula e 7 i le afiafi sa faataunuuina ai loa lenei faamoemoe i le malumalu o le Ekalesia PIPC Papakura No 1 Fetupupula Pl, poo le 153 Dominion Rd i Papakura.

 
Na amata le polokalame o le osiga feagaiga i le sauniga sa taitaia e le taitaifono aoao (Moderator) a le Northern Presbytery o Aukilani i Niu Sila, Rev Roy Christian faatasi ma le fesoasoani a le Session Clerk a le Northern Presbytery, Susuga Alex Robinson.

 
O se sauniga e ese foi lona mamalu ma lona matagofie i tulaga sa faatinoina ai. E lua ni vaega na vaaia i le afiafi i le osiga feagaiga: O le vaega muamua, o le pese na usuina e le aufaipese e momoli ai le Tusi Paia ona sosoo ai lea ma le Taitai, faapea le Session Clerk, sosoo ai ma le solo tele a faifeau sa auai uma i le sauniga.

 
O le vaega lona lua, sa iliina ai le foafoa ma usuina ai loa le pese e le aufaipese ma momoli atu ai e le tagavai o Samoa ma Niu Sila faapea tulafale e toalua ma la tootoo ma la fue, le susuga i le faifeau fou, Rev Apelu Tielu ma lona faletua ia Grace i totonu o le falesa.
O le Fofoga lava o le Malumalu, poo le Aao tusitusi o le Ekalesia PIPC Papakura, le Susuga ia Lufilufi Manuo Failautusi Manuo, sa fai ma sui o le ekalesia e taliaina le susuga ia Rev Apelu Tielu ma le faletua e avea ma faifeau i Papakura e tusa ma lo la valaauina.

 
O le faitauina o le afioga a le Atua i le faaperetania sa fofogaina lea e le Sui Failautusi a le ekalesia, le Afioga Tiakono Talia Foroti Faapōpō, a o le faitauina faasamoa sa fofogaina e le Tofa Leaaliifano Tualaulelei.
E tele ni meaalofa sa foaiina e nisi o sui o le ekalesia i le taimi o le tapuaiga mo le faafeagaiga ma lona faletua. Sa foai e le Afioga Tiakono ia Lemalu Ui Kovati le tusi pese Samoa mo le faifeau. Sa foai e le tina ia Fuatino M Auapaau le Ipu fai faamanatuga. Sa foai e le Tofa Leoli Ioane le tusi faalupega o Samoa. Sa foai e Manuo Failautusi Manuo le Tusi Paia mo le faifeau, o le la fesootaiga lea ma le Atua.

 
O le lauga o le tapuaiga sa tofia i ai le Susuga Rev Gary Mauga. O se sauniga matagofie sa iai lea afiafi i le faafofoga a le mamalu o le atunuu sa latou molimauina lenei faatasiga aemaise o le upu folafola a le Atua.
Na mae‘a le sauniga ona sosoo ai lea ma le taumafataga na saunia e le ekalesia mo le aufaigaluega aemaise o aiga o le susuga i le faafeagaiga faapea uo ma ē masani sa latou molimauina lenei faamoemoe. O le Aao tusitusi o le ekalesia le Susuga ia Lufilufi Manuo Failautusi Manuo sa fai ma Fofoga o lea afiafi i faaaloaloga mo faafeagaiga ma le auvalaaulia.

 
O le Aso Sa, 2 o Fepuari na amata ai loa le galuega a le susuga i le faafeagaiga fou ia Apelu Tielu ma lona faletua i totonu o lona falesa ma lana ekalesia fou PIC e pei ona valaauina ai i laua e le Atua.
O le suiga fou ma le amataga fou i lenei tausaga i le matagaluega i Papakura ina ua tali le Atua i talosaga molia e pei ona latou tulivae i ai. O le faamalosi a le auauna a le Atua, “O le fuata ma lona lou,” sa fai lea ma tapasa o le mafutaga amata o le galuega i lenei tausaga.

 
O le susuga ia Apelu e mai i le afioaga o Sauano i Fagaloa ma Lalomanu i Aleipata. O se alo e faasino i le tamā ia Tielu ma le tina ia Sera. Sa galue o ia o se faiaoga i le Iunivesite USP i Alafua i le tele o tausaga, ona ulufale atu lea i le aoga faafaifeau i Canberra i Ausetalia ma faauuina ai loa e avea ma faifeau.
O le Ekalesia United Church na muamua ona galulue ai a o lei malaga mai i Papakura e pei ona tofia ai nei i laua. Na mae‘a le sauniga ona sosoo ai lea ma le toonai na tapenaina e le ekalesia i le maota o le galuega; ina ua mae‘a le toonai na lē tuua ai lava faaaloaloga masani e pei ona iai aso faapenei.

 
O le tofa ia Levaa sa tu tootoo i le aiga o le faafeagaiga i le taimi o faaaloaloga, ae o le tamā matua ia Lealiifano Tualaulelei na fai ma sui o le ekalesia e talifuaitau i le tofa Levaa e tusa ma le aso. O le Susuga Lufilufi Manuo Failautusi Manuo sa faia faaaloalaoga a le ekalesia mo le aiga o le faafeagaiga. Na momoli foi le agaga faafetai ma le faamalo o le susuga ia Lufilufi i le paia o le ekalesia i le faamaopoopo ma le loto tetele i le taimi na faatalitali ai se faifeau mo le galuega i Papakura.

Le ekalesia PIPC Papakura Le taimi o faaaloaloga a le aiga o le susuga i le Faafeagaiga agai i le ekalesia Taimi o le sauniga i le Aso Sa