O Fanua o Samoa o Eleele Faaleaganuu, o lou tofi ne‘i mea ane ua galo

Fiu Mataese Essera Faatalatalanoaina le mataupu i fanua i Samoa
Fiu Mataese Essera Faatalatalanoaina le mataupu i fanua i Samoa

Ole toatele o tatou tagata oloo aumai i atunuu i fafo e pei o Amerika, Ausetalia ma Niu Sila ma nisi atunuu ole kelope, o tagata na soifua ma ola a‘e i totonu o aiga ma afioaga i Samoa. Peitai ole suiga ma le agai i luma ole soifuaga aemaise ole saili manuia mo aiga na mafua ai ona tuua aiga ma nuu ae malaga mai i atunuu i fafo e galulue ai, ma saili ai nisi manuia mo aiga i Samoa.

E ui lava la ile nopiai i atunuu i fafo ae lē mafai ai ona tuueseina le loto aiga ma le lotonuu i aiga i Samoa auā ole tupuaga ma le faasinomaga lea ole tagata Samoa na soifua ma ola ane ai.

Ile suiga fou ma le televavave ua agai iai faiga faavae ale malo o Samoa i lenei vaitaimi, ua tauau ai ina see ese ai le malo i ana faiga faavae e pei ona amata mai ai ile tele o tausaga ua alu, ae lē gata i lea ua tauau ai foi ina leai se amanaiaina o tatou tagata Samoa oloo alala ma aumau i atunuu i fafo, e iai so latou sao poo so latou leo i meatotino sa latou tigaina ai foi a‘o lei malaga mai i atunu i fafo, e pei o fanua i totonu o afioaga.

Ole malaga mai ai ole tofa ia Fiu Mataese Elisara i fuafuaga a lona aiga i Niu Sila nei ile amataga ole tausaga na maua ai ma se avanoa e faatalatalanoa ai ise mataupu e uiga i fanua o tagata Samoa lea ua oo iai le pule ale malo.

Ae manatua o fanua o Samoa o eleele faaleaganuu o lou tofi lea mai le Atua.

Ole sini autu lea na faavae ai le saunoaga ale tofa ia Fiu Mataese Elisara ile afiafi ole Aso Faraile, 6 o Ianuari ile hall ale Ferguson Intermediate School i Otara, ile taumafai lea e faamalamalama i o tatou tagata Samoa oloo nonofo i Niu Sila le tulaga ua taumafai le malo e faagaioi agai iai fanua o aiga Samoa.

Na ese le taupati atu o nai tamā ma tina matutua ile fia iloa ma malamalama i lenei mataupu, auā ole toatele lava o i latou oloo nonofo pogisa i nei auala ma faiga faavae ale malo.

I folasaga ale tofa ia Fiu i lea fonotaga na ia toe auiliili mai ai tausaga ua alu a‘o iai Samoa i lalo o pulega a isi atunuu e pei o Siamani.

14 o Iuni 1891 – Faia ai se koneferenisi Samoa i Berlin i Siamani ma faailoa ai o Samoa e iai lana aiātatau i ana meatotino e pei o fanua, e fuafua ai polokalame ma fai ai filifiliga mo le lumanai aemaise o ana fanau oloo autovaa ai, a‘o pulea e Siamani Samoa.

1914 – See ese ai Siamani ma le puleaina o Samoa ae pulea ai loa tatou e Niu Sila.

O nei otootoga ole saunoaga ale tofa ia Fiu Mataese na manino ai le 92% o fanua o Samoa i la vaitaimi, o meatotino lava a tatou tagata.

Ae ile faiga faavae fou ua iai lenei vaitaimi, ua faamanino ai e Fiu Mataese ua mafai ona lisi lou fanua i Samoa, ae nonofo ai isi tagata. I lena lisi ua lavea ai ma le Minisita o Eleele ile sainiaina o pepa ole lisi lea, ae afai ae totogi atu ele tagata nofo lisi le tupe ole fanua lea e lisi ai, e lē mafai ona alu sa‘o ile tagata e ona le fanua, ae alu le tupe ile malo, ona sau lea ole tagata lea e ona le fanua ma piki atu le tupe ole lisi ile malo ae tipi ese le commission poo le komisi ale malo.

O nisi ia faamalamalamaga na faailoa ma faalautele ele tofa ia Fiu ina ua fesiligia e nisi o tagata matutua sa auai ise faiga e ono aveesea ai lea tulafono ole lisi o tagata i fanua o isi. Ma na saunoa foi Fiu Mataese e pau le auala e tatau ona fai e tagata e ona fanua, ole taumafai lea e aveese le Minisita o Eleele ile saini ai fua i pepa ole lisi oloo iai tagata.

Nisi o le auvalaaulia sa auai
Nisi o le auvalaaulia sa auai

O nisi o finagalo faaali i lea po. O tagata oloo taumafai e faatau ni o latou lava fanua saoloto ma ni fale i Samoa, e pei ona saunoa iai se tasi o tamā, na malaga i Samoa e faatau sona fanua ma sona fale, ae talanoa ane iai le loia, ua iai le suiga fou mo tagata ia oloo nonofo i fafo, afai ete manao e faatau sou fanua saoloto i Samoa, e fai lau tusi talosaga ona ave lea ile Ao ole Malo e saini mai ai, faatasi ai ma le tupe e $1,500 e totogi ile malo ona faatoa mafai lea ona talosaga sou fanua.

O nei vaega uma e patino lava mo tagata oloo aumau i atunuu i fafo.

Ose tasi vaega sili ona tāua ile fonotaga ona sa auai ai ma nisi o tamalii na malaga mai i Samoa, ae ua maua le avanoa e mafuta atu ai i lea po, ma ia faailoa nisi o vaega lea ua taumafai iai le malo e pei ole fuaina lea o tuāmaota ma tuālaoa o aiga, ona tutu‘i ai lea o pine. O pine ia e faagata ai fanua o aiga ae o tua atu o pine nei ole a mafai ona pulea lea ele malo seia oo ile tuasivi ma o Savaii lea ua oo iai ia faiga.

Ole lagona mafatia o tagata matutua sa iai ile fonotaga, ona ole lē fetaui o fuafuaga ale malo, ma o lea sa autasi ai so latou finagalo, ole a taumafai lea e tutū faatasi e lagolago le pitolaau oloo taumafai iai le tofa ia Fiu Mataese Elisara ma nisi o tamalii ole atunuu ia Leuluaialii Tasi Malifa mai le afioaga o Afega, Dr Lavea Lilomaiava T.K. Lameta Safotu, Falelatai ma Vaimoso, faapea Teleiai  Dr Sapa Saifaleupolu mai Samatau, e tausoa faatasi le mau lea ua latou finauina ile malo ina ia aua ne‘i suia ai faiga faavae na amata mai ai eleele o Samoa.

Ma ole lagona lea ua mafuli uma iai o tatou tagata oloo aumau i atunuu i fafo ina ia mafai ai ona maua so tatou leo ma so tatou aiātatau io tatou fanua saoloto na tigaina ai o tatou mātua ma aiga.

“O ou eleele o lou tofi, ne‘i mea ane ua galo. A sese le tuugamau, e faasoesa le aitu.”